Sporazum o programskim prioritetima Vlade, koji je URA nedavno uputila mandataru Zdravku Krivokapiću i Demokratama, podrazumijeva između ostalog I donošenje Zakona o lustraciji.
Građanski pokret URA smatra da je zakon o lustraciji ključan u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. Lustraciju, kako kažu, treba da prati i otvaranje tajnih dosijea.
"Zakonom o lustraciji propisale bi se mjere i zabrane za lica kojima se utvrdi odgovornost za kršenje ljudskih prava ne mogu biti imenovana i ne mogu se baviti državnim i opštinskim funkcijama. U praksi bi to značilo da se prilikom imenovanja nekih lica na javne funkcije vrši procjena da li su ta lica kršila ljudska prava tokom svojih ranijih djelovanja ili tokom obavljanja javne funkcije", kazao je Zoran Mikić izvršni direktor GP URA.
Boris Raonić iz Građanske alijanse vjeruje da je izopštavanje iz javnog života onih koji su se ogriješili o ljudska prava teško sprovesti u crnogorskom društvu.
"U Crnoj Gori u ovakvom ambijentu to je skoro pa mogu reći nemoguće, po modelu kakav se predstavlja i kakav je najčešće bio u praksi jer i u novoj i u staroj većini imamo ljude koj su 90– ih godina radili stvari koje nije trebalo da rade, odnosno koji su se ogriješili o demokratske principe, odnosno o ljudska prava", kazao je Raonić.
Raonić navodi različita iskustva Srbije i Bugarske, zemalja sličnog istorijskog backgrounda. U Srbiji je donesen zakon poput ovog koji se najavljuje u Crnoj Gori, ali nije zaživio u praksi.
"Što je kasnije rezultiralo tim da 5. oktobar nije sproveden. Čak je jedan od lidera petooktobarske revolucije u Srbiji rekao da je propao 5. oktobar odnosno da se prethodna vlast vratila upravo zbog toga što ovaj zakon nije sproveden. Ono što je realnost i u cg bi mogla da bude je nešto bliže, recimo, bugarskom modelu koja je otvorila dosijee tajne policije, pa se onda veoma lako sazna ko je radio neke stvari. I ti ljudi su naravno po pravilu ne zato što je određena komisija sprovela nego pod pritiskom javnosti izašli iz javnog života", kazao je Raonić.
Lustracija bi se, po URI-nom predlogu sprovodila za ona krivična djela koja nisu kažnjena, bez obzira da li je došlo do zastarjelosti. Međutim, pošto je naše pravosuđe često optuživano da je pod raznoraznim uticajima, postavlja se pitanje ko bi odlučivao da li je neko zreo za lustraciju i do kojeg datuma bi sezale provjere?
"Po našem mišljenju to bi trebala da vrši Komisija za ispitivanje odgovornosti. Mi smo nekog stanovišta kao što su radile neke zemlje regiona da kao početnu godinu treba uzeti 1976. godinu kada je tadašnja SFRJ ratifikovala Pakt o građanskim I političkim pravima", kazao je Mikić.
Da li će o lustraciji odlučivati specijalno tijelo koje bi formirala Skupština, Vlada ili sudstvo, manje je bitno, smatra Raonić.
Objašnjava da osoba koja bi bila lustrirana ne mora da bude osuđivana, već da se u preciznoj proceduri utvrdi da je kršila ljudska prava.
To, kako dodaje, mogu biti ljudi koji su učestvovali u pripremi ratnih zločina, u ratnoj propagandi, torturi...
"A mi znamo šta smo sve za tri decenije prošli u CG, i ne samo o ratnom stanju, nego u raznorazim obračunima sa političkim protivnicima I sve to naravno treba da bude izneseno na sto upravo u ovom trenutku, u trenutku kada država treba da se razdvoji od partije", kazao je Raonić.
Mikić smatra da je lustracija izvodljiva u podijeljenom crnogorskom društvu ako postoji politička volja odnosno ako nova vlast bude homogena po ovom pitanju.
Zakon o lustraciji najavljivan je iz sve tri koalicije nove većine, a da će biti jedan od ključnih najavio je I mandatar Zdravko Krivokapić u izbornoj noći.
Bonus video:
