Iako je Venecijanska komisija ukazala da se tužioci mogu smjenjivati samo nakon utvrđene odgovornosti za propuste u radu, Tužilački savjet u posljednjih pet godina disciplinske postupke sprovodio samo zbog neblagovremenog dostavljanja imovinskih kartona.
U civilnom sektoru ocjenjuju da je neko morao odgovarati i za ozbiljnije propuste.
Vladajuća većina aktivno radi na izmjeni Zakona o državnom tužilaštvu, u dijelu koji se odnosi na Tužilački savjet, i kako su najavili, ubrzo bi mogli predstaviti rješenja, koja bi potom išla na javnu raspravu.
Time bi uvažili preporuke Venecijanske komisije, koja je ukazala da se do smjene čelnika u tužilaštvu i tuzilaca, generalno, može doći samo kroz utvrđivanje njihove odgovornosti za određene propuste u radu.
Međutim, Tužilački savjet, čiji je to posao, u posljednjih pet godina tužioce je disciplinski gonio samo zbog nepravovremenog dostavljanja imovinskih kartona.
I dok član Tužilačkog savjeta Velimir Rakočević kaže da postoje zakonske prepreke za utvrđivanje odgovornosti tužilaca, Boris Marić iz Centra za građanske slobode , ocjenjuje da je makar za pale optužnice za ratne zločine i organizovani kriminal neko morao da odgovara.
U proteklih pet godina, otkako je Ivica Stanković na čelu Tužilačkog savjeta, to tijelo nije vodilo nijedan disciplinski postupak protiv nekog tužioca za najteže prekršaje.
Tačnije, vođeno je ukupno pet disciplinskih postupaka, i to zbog neblagovremenog dostavljanja imovinskih kartona Agenciji za sprečavanje korupcije, koji su rezultirali novčanim kažnjavanjem tužilaca.
To proizlazi iz podataka koje je Tužilački savjet dostavio Televiziji Vijesti.
Ovakav podatak ne iznenađuje Marića.
"Naravno da je bilo puno razloga da se vode određene disciplinske istrage protiv tužilaca. Taj rezultat, odnosno nedostatak rezultata koji su napravili definitivno je činjenica koja bi morala ozbiljno da se uzme u razmatranje", rekao je Marić.
Upravo je disciplinski postupak, put kojim treba ići, ukazala je Venecijanska komisija novoj vlasti, ukoliko želi reforme u tužilaštvu.
Član Tužilackog savjeta, Velimir Rakočević, dosadašnji rad Tužilačkog savjeta ipak brani utvrđenim mjerilima na osnovu kojih se tužioci ocjenjuju.
"On ukoliko ostvari ono što su 50 odsto, onog što su mjerila, on ne može da podliježe disciplinskoj odgovornosti. Ako iko treba znati šta je to kažnjivo, šta je nedopušteno, protivpravno, nezakonito, onda su to tužioci", rekao je Rakočević.
I dok Rakočević ističe da tužilac može da odgovara samo ukoliko je u radu izvršio krivično djelo, Marić podsjeća na određene važne slučajeve u kojima je tužilaštvo potpuno podbacilo, iako su baš tu propusti bili nedozvoljeni.
"A to su npr. optužni predlozi na osnovu kojih su vođeni postupkci za ratne zločine. Vrlo lako se može utvrditi čitav set propusta u vođenju istrage. Osim ratnih zločina, znamo i presude za organizovani kriminal, eto to su te dvije ključne tačke koje bitno grade integritet institucije, posebno pravosudnog sistema", rekao je Marić.
"Za to državni tužilac ne može da odgovara. On ne može da odgovara samo za pogrešnu primjenu prava, to je jasno istaknuto. Pored pogrešne primjene prava, mora da bude i grubo, izuzetno neprofesionalno ponašanje", kazao je Rakočević.
Pa iako su Venecijanci upozorili da se zakoni ne mogu mijenjati samo da bi se neko smjenjivao, jasna je relativizacija tužilačke odgovornosti u postojećem sastavu Tužilačkog savjeta.
Procedura je objašnjenje i za pitanje odgovornosti glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića.
"Mi nijesmo imali konkretno ništa što bi se odnosilo na, recimo što je vezano za glavnog specijalnog tužioca, tako da i da je došlo i za njega i za vrhovnog, mi bi se izjasnili, to bi sve moralo da uđe u proceduru", kazao je Rakočević.
Bonus video:
