Zemlje Evropske unije (EU) trenutno recikliraju između 40 i 50 odstvo plastike, papira i stakla, a s druge strane, Crna Gora trenutno jedva dostiže 10 do 15 procenata s tim što iz NVO sektora tvrde da se to odnosi samo na sakupljanje otpada, a ne i na reciklažu.
Po Planu upravljanja otpadom, cilj je da se do 2031. godine reciklira 40 posto otpada ali će to biti veliki izazov jer fali infrastuktura ali i razvijena svijest građana.
Prema Planu upravljanja otpadom u Crnoj Gori za period 2015 – 2020, trebalo je dostići 25 procenata recikliranja, a dostigli smo duplo manje, kažu iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma.
Iz NVO sektora tvrde da ovdje često postoji jedna zabluda.
A reciklaža je, osim zaštite životne sredine, i prilika za dobru zaradu.
Tako Južna Koreja, koja je svjetski lider u potrošnji plastike po glavi stanovnika, reciklira čak 50 posto tog otpada a zemlje EU između 40 i 50 procenata.
Osim visokog stepena reciklaže, razvijene zemlje prave i nevjerovatnu umjetnost od plastike dok mi najčešće ne možemo ni pravilno razvrstati i sakupiti otpad.
U modernom društvu, život bez plastike gotovo je nemoguć, ali i uz malo volje može se smanjiti količina ovog otpada.
Osim nedostatka svijesti kod građana za veću reciklažu, postoje i drugi problemi.
U toku je izrada novog zakona u ovoj oblasti koji bi trebalo da da bolje odgovore na ove izazove a na svima nama je zadatak da do 2031. ostvarimo do 40 odsto selektivnog odlaganja otpada, odnosno reciklaže.
Bonus video:
