Korona-kriza nametnula je nove izazove u gotovo svim sferama našeg života, pa je pokazala i da je linija između prava na okupljanje i zdravlja tanka.
Učesnici konferencije koju je u Podgorici organizovao Institut alternativa različito gledaju na postupanje nadležnih organa po ovom pitanju, ali i konstatuju da višegodišnje boljke u ovoj oblasti još nisu prevaziđene.
U Akciji za ljudska prava smatraju da policija selektivno primjenjuje važeće mjere u cilju suzbijanja koronavirusa.
Ove tvrdnje potrkepljuju primjerom dva okupljanja 12. maja – vjerskog u Nikšiću i protestom u znak podrške Palestini u Podgorici.
U HRA kažu da je policija u Podgorici tražila od građana da se raziđu, dok je u Nikšiću postupila potpuno različito.
“Taj skup ni na koji način nije remećen, policija ni na koji način nije upozoravala učesnike skupa da nije prijavljen i da krši zdravstvene mjere. Vi, ministre morate da razumijete da vi sa predznakom apostola u svima nama izazivate osnovanu sumnju prema tome da je tretman vlasti prema skupu u Nikšiču bio pristrasan. Dakle, to je skup koji odgovara svetonazoru premijera”, kazala je Tea Gorjanc-Prelević.
Ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović odgovario je da se trude da rade profesionalno.
“Argument koji ste iznijeli bi imao težinu da smo mi unazad 6 mjeseci imali samo dva okupljanja. Međutim, tih okupljanja je bilo i mi smo se trudili da djelujemo neselektivno", kazao je Sekulović.
On je dodao da "što se tiče dijela priče vezano za zdravlje, ne možemo tu da kažemo, pa neka sam apostol, da je u redu da se krše zdravstvene mjere jer je ovih samo 80, ali nije u redu da se krše mjere jer je ovih 800. Ljudi koji su protestovali zbog dešavanja u Palestini, da se nisu razišli održali bi skup nesmetano do kraja”.
Ipak, kada su u pitanju javna okupljanja, primjetni su i neki pozitivni trendovi, pa iz Instituta alternativa ističu da njihovo istraživanje sprovedeno u saradnji sa HRA pokazuje da je sve više građana spremno da učestvuje u javnim okupljanjima.
S druge strane, neki zabrinjavajući trendovi ne jenjavaju godinama.
“Korišćenje ovih prava kako bi se izrazili politički stavovi rezultiralo je često nedopustivom prekomjernom upotrebom sile od strane policije, razbijanjem spontanih javnih okupljanja i dezinformisanjem organizatora o njihovim pravoima i obavezama”, rekao je Stevo Muk.
I u Delegaciji Evropske unije primijetili su da ne funkcioniše sve kako treba kada je riječ o pravu na javna okupljanja.
“Veća okupljanja su se dešavala nakon izbora, ali bez intervencije policije. Prijavljena je selektivna i diskriminatorna primjena zakjona o javnim okupljanjima”, kazala je Mladenka Tešić iz Delegacije EU u Podgorici.
Ipak, svi učesnici konferencije “Okupljanja za ljudska prava: Sloboda javne riječi u javnom prostoru” koju je u okviru isotimenog projekta organizovao Institut alternativa u partnerstvu sa Akcijom za ljudska prava uzdaju se da će se najavljenim izmjenama Zakona o javnim okupljanjima preciznije urediti ova oblast i dodatno približiti međunarodnim standardima.
Bonus video:
