Naknade za majke troje i više djece: Kako ih vratiti, Ustavni sud ih je ocijenio diskriminatornim

Da bi majke troje i više djece ponovo primale naknade neophodne su izmjene Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, ali i poseban akt koji bi bio direktan pravni osnov za isplatu tih primanja

32245 pregleda 93 reakcija 93 komentar(a)
Sa jednog od protesta majki troje i više djece, Foto: TV Vijesti
Sa jednog od protesta majki troje i više djece, Foto: TV Vijesti

Nakon što je glasovima skupštinske većine, i uz neslaganje Vlade, u parlamentu usvojen amandman na Budžet, kojim se obezbjeđuje 25 miliona eura za naknade za majke troje i više djece, na ovo pitanje nije stavljena tačka.

Nužne su izmjene i donošenje novih propisa, a posebno je sporno kako ponovo donijeti zakon koji je već jednom Ustavni sud proglasio neustavnim.

I dok majke prijete ulicom, ako do oktobra ne stignu primanja, oni koji su predložili vraćanje naknada poručuju da one neće trpjeti.

Pravnici smatraju da naknade treba obezbijediti samo za korisnice koje su ih već primale, ali ne i za nove .

Ističu i da bi država vraćanjem stečenih prava mogla izbjeći višemilionsku štetu pred domaćim i međunarodnim sudovima.

Usvajanje amadmana na Budžet za ovu godinu, na inicijativu Demokratskog fronta (DF) i Socijalističke narodne partije (SNP), kojim se u državnoj kasi obezbjeđuje 25 miliona eura za naknade za majke, samo je, međutim početni korak.

Da bi majke troje i više djece ponovo primale naknade neophodne su izmjene Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, ali i poseban akt koji bi bio direktan pravni osnov za isplatu tih primanja.

Ai, kako vratiti naknade koje je Ustavni sud ocijenio neustavnim, odnosno diskriminatornim.

"Kad se ima u vidu raniji stav Ustavnog suda, smatram da bi ustavno-pravno bilo nedopušteno da se pravo na naknadu priznaje novim korisnicama, odnosno onim majkama koje to pravo nijesu ostvarile na osnovu ranijih rješenja centara za socijalni rad. Dakle, prostor za pravnu intervenciju postoji samo u smislu da se ranijim korisnicama omogući korišćenje već stečenih prava", istakla je Marija Radulović, advokatica.

Iz Ministarstva finansija i socijalnog staranja, uz isticanje kako je naknade za majke trebalo riješiti uz detaljnu analizu i dijalog, kratko su Televiziji Vijesti kazali da je novac planiran u državnoj kasi, te da će naredni koraci uslijediti nakon što bude obezbijeđen zakonski osnov.

Kada će to biti, od nadležnih još nema informacija, kaže Željka Savković.

Majke očekuju da će propisi u parlamentu biti usvojeni do kraja jula, a da ce naknade primati već od jeseni.

Savković
Savkovićfoto: Screenshot/TV Vijesti

"I niko sada ne može znati tačan broj majki dok se taj broj ne uporedi sa predajom zahtjeva, a svi centri za socijalni rad imaju tačan broj zahtjeva onih koje su bile korisnice tih naknada i očekujem da će to biti do 1. oktobra", kazala je Savković.

U SNP, koji je jedan od od inicijatora amandmana, uvjeravaju da majke neće trpjeti.

"S obzirom na političku situaciju kakva jeste, jako komplikovana, možda i jesu malo preambiciozna očekivanja. Ja se iskreno nadam da će parlamet početi da radi. Što se nas tiče, nemamo niakavu smetnju da mi budemo inicijatori izmjena i dopuna zakona, jer smo mi ti koji su predložili amandman. Majke sigurno neće trpjeti", rekao je Luka Janković (SNP).

Na pitanje, postoji li bojazan da se nanovo doneseni zakon opet osporava pred Ustavnim sudom, koji je prošli saziv označio kao diskriminatoran, Janković odgovara:

"Naknade koje su dobile majke su po principu pristanka, dakle niko nije primoran da ih uzme ili ostavi - čim je zakon takav on ne može biti diskriminatoran, a ja se osvrtati neću na političke odluke koje je donosio ustavni sud pod dirigentskom palicom DPS-a", kazao je Janković.

Iako se ponovnim uvođenjem naknada otvara niz pitanja, advokatica Radulović ističe povoljne efekte po državu, jer su mnoge korisnice podnijele predstavke Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu, tvrdeći da im je povrijeđeno pravo na mirno uživanje imovine.

"Tako da, ukoliko bi se na pažljiv i adekvatan način pristupilo izmjenama ovih zakona i propisa, država bi mogla doći u situaciju da izbjegne da se u velikom broju predmeta utvrdi kršenje osnovnih ljudskih prava, a istovremeno i da izbjegne obavezivanje na naknadu štete, koja bi se mogla ogledati u višemilionskim iznosima", rekla je Radulović.

Ističući kako strpljivo iščekuju nove propise i svoje naknade, Savković, koja je jedna od oko 22 hiljade majki, koje su ih primale, upozorava: "Ako od 1. oktobra ne počnu da primaju svoje stečeno pravo, koje im je neustavno oduzeto od bivše vlasti, drage majke, ovo je plato na kome ćemo se ponovo okupiti".

Bonus video: