Zetska ravnica je prirodni anfiteatar u kojem uspijevaju mnogi plodovi, ipak poljoprivrednici su nezadovoljni prodajom paradajza i tvrde da je to zbog uvoza nekonkuretne robe. Evo njihove priče.
Kilogrami paradajza propadaju jer otkupa nema- kažu nezadovoljni poljoprivrednici iz Zete.
"Ja hoću samo da pitam crnogorsku javnost, za proizvod zetski paradajz, da l ovo valja il ne valja? A posebno ću da se obratim velikim lancima... Čist,ekološki zdrav paradajz, samo da pitam valja li ili ne valja?", kazao je Mišo Ajković, poljoprivrednik.
Nekad su se Zećani, navodi, prepoznavali po dobrom paradajzu i van granica Crne Gore, ali posljednjih godina to nije slućaj - a Ajković nije jedini obeshrabreni poljoprivrenik.
"Mogu slobodno da tvrdim, bih volio da me neko demantuje, 100% poljoprivrednika koji se bave vanjskom proizvodnjom paradajza su nezadovoljni. U zadnje 15 god ovako loše cijene se nisu ponovile. Zadnjih 15 godina, najgora je cijena sad paradajza. - Koja je cijena? - Ja sam vam kazao, cijena je trenutno 2-3 e gajba od 11 kg a sama gajba košta 45-50 centi.- Ne isplati se? - Ma kakvi. Čist gubitak, ne isplati se ulagati u paradajz. Mislim kako je krenulo da će prestati vanjska proizvodnja u Zetu", navodi Zoran Vukotić, poljoprivrednik.
Iako je godina bila rodna, prodaja je loša- priča Vukotić, i dodaje da im je najveća prepreka uvozna konkurencija.
"Nema šanse da možemo da prodamo proizvode, jednostavno moraćemo da odustanemo od daljeg toka proizvodnje paradajza"
-Ono što vas sprječava da prodajete jeste taj uvoz paradajza?
"Nekontrolisani uvoz, oni su nas preklopili, ne možemo da se borimo protiv njih i moramo da napuštamo parcele."
-A kakav je naš paradajz u odnosu na uvozni, je li kvalitetan?
"Nekad je bio naš, pogotovo zetski paradajz, ovo je bogom dato da se proizvodi, nekad smo čitavo tržište Jugoslavije snadbijevali, nažalost, ne znam kome to odgovara, vjerovatno će se ugasiti vanjska proizvodnja paradajza. Ne znam kad, par miliona se daje za uvoz nije mi jasno zašto taj novac ne ostaje a ima uslova u Crnoj Gori nego ide poljoprivrednim proizvođačima u okruženju."
Njegova parcela, kaže, ima oko 2 700 strukova paradajza i potrebno je mnogo odricanja da bi svaka biljka bila zdrava a proizvod ukusan.
"U dobroj je kondiciji i dobre je masa, svaka zdrava biljka bi mogla da proizvede 7-8 kg izuzetno kvalitetnog paradajza... Treba dosta truda, dosta je osjetljiva biljka, ne može ništa da se ostavi za sjutra, mora sve na vrijeme i da se obrađuje i da se prska i preshranjuje, tako da bih postigao ovakvu parcelu, treba dosta truda i dosta novca", ističe Vukotić.
Nadaju se boljoj godini, i da će njihova ulaganja u domaće proizvode uskoro biti prepoznata. Ne traže ništa više, ističu, do toga da se kontroliše uvoz paradajza i da imaju zagarantovanu otkupnu cijenu.
Bonus video:
