I ovogodišnji dan mentalnog zdravlja dočekujemo u uslovima takozvane nove normalnosti koje diktira kovid pandemija.
Koliko to utiče na našu psihu i da li sistem i društvo poremećaj mentalnog zdravlja prepoznaju i rješavaju na adekvatan način?
Međunarodni dan mentalnog zdravlja dočekujemo u napetoj atmosferi, izloženi brojnim izazovima savremenog društva, kojih često nismo svjesni, kao što nismo svjesni ni kako to utiče na našu psihu, ocjenjuje psiholog Miloš Bulatović.
"Mi se još uvijek nedovoljno bavimo problemom mentalnog zdravlja u pravom smislu te riječi I kao nacija smo pod ogromnim stresom, pod ogromnim pritiskom a da toga nismo ni svjesni I mislimo da je to tek tako da je to normalno I da je to sastavni dio života. Ne, naš kvalitet života je na jako niskom nivou upravo zato što nismo svjesni pod kolikim smo pritiskom", kazao je on.
Iako ne možemo da tvrdimo da je pandemija uticala na učestalost mentalnih oboljenja, Bulatović kaže da su problemi mentalnog zdravlja upravo zahvaljujući koroni došli do izražaja.
Sa druge strane, takozvana nova normalnost, samo je još jedna stepenica koju preskačemo. Problem nastaje kada to nismo u stanju.
"Kada govorimo o normalnosti ona ima nekoliko modela definisanja ali ni jedan model nije do kraja tačan I ne treba da bude tačan, ne treba da bude uklesan u kamenu, on treba da bude uvremenjen. Kada neko nije u stanju da više vodi računa I brigu o sebi I kada okruženje nije u stanju da drži pod kontrolom te simptome, onda je važno uključiti institucije kako bi se to stabilizovalo", rekao je Bulatović.
On međutim opominje da bi više pažnje trebalo posvetiti preventivi
"Ne samo kroz sistem zdravstvene zaštite, ne kroz neke sisteme koje zdravstvena zaštita nudi, već kroz sistem socijalne zaštite da oni imaju servise koji su institucionalno postavljeni da mogu da se obrate istima kako bi oni mogli na neki način da daju podršku svom članu porodice, njima nije lako, porodicama itekako nije lako jer je dosta lično dosta subjektivno da gledaju nekoga, a njihov je najbliži, ko ima neke smetnje", istakao je on.
Poremećaji mentalnog zdravlja, čak i oni manji, za nas su i dalje tabu. Naš sagovornik sa žaljenjem konstatuje i da crnogorsko društvo još nije spremno da se ozbiljnije pozabavi ovim problemom.
"Jer da je spremno onda bismo mi možda imali izglasan zakon o psihološkoj djelatnosti koji nemamo, a da ne govorim da imamo izglasan zakon o psihoterapijskoj djelatnosti koji bi regulisao tu mogućnost usluge pružanje psihoterapije besplatno našem društvu", kazao je Bulatović.
Jer, kada naučimo da i o mentalnom zdravlju moramo da brinemo kao o fizičkom, biće to znak da smo kao pojedinci i kao društvo spremni za bolji i kvalitetniji život.
Bonus video:
