Radulović je, na kraju razgovora, kazao da je njegov cilj ulaska u Vladu bio da se održi isti spoljnopolitički kurs, da se bore protiv korupcije i da se dođe do pomirenja.
"U Crnoj Gori se početak dijaloga smatra slabošću, što je pogrešno. Treba da imamo inkluzivan dijalog svih, posebno onih koji su se tri deceniji osjećali možda na marginama, govorim konkretno na pripadnike srpskog naroda. Đilasovo klatno govori da ona vlast koja previše gurne Crnu Goru ka srpskoj strani, ona će se vratiti kao klatno nazad na crnogorsko. Vlast je uspješna samo ako to Đilasovo klatno drži ujednačeno. Crna Gora opstaje jedino kao građanska država svih. To znači - budi ono što jesi, niko ne može da ti ospori to pravo. Tvoje slobodu idu do granica dok ne ugrožavaju moje. To je način socijalnog pomirenja i socijalne inkluzije svih nas", zaključio je ministar vanjskih poslova.
Radulović je rekao da on, ministri, premijer i potpredsjednik Vlade gledaju sa različitog aspekta na inicijativu Otvoreni Balkan.
"Ono kako ja gledam je činjenica da to i Berlinski proces treba da budu posmatrani s dva aspekta. Berlinski traje od 2014. dosad, postignuti su određeni sporazumi, nešto i konkretno postignuto. S druge strane, Otvoreni Balkan takođe ima određene slobode, ali zaista još uvijek tražim konkretne benefite od toga".
Crna Gora kao najmanja zemlja u regionu, prije nego pristupi bilo čemu, treba da ima poseban oprez prema tim stvarima, istakao je.
Radulović je, upitan da li je dobio "packe" u Vladi i da li je ukoren zbog polaganja vijenaca na ulaz u logor Morinj, kazao da je Vlada "Crna Gora u malom" i da se "ne slažu svi oko svega".
Nije želio da kaže da li je premijer taj sa kojim se nije složio, već je rekao da je to pitanje za predsjednika Vlade.
"Ono što je za mene bilo bitno, kao čovjeka i građanina, je crnogorska katarza i da ostavimo drugima da imaju svoju katarzu."
"Ako branim i braniću pravo Srba da idu u svoju crkvu, ako sam zastupao pravo Bošnjaka da žale za preminulima tokom genocida u Srebrenici, takođe ako branim pravo crnogorskih građana da se njihov ugled i čast ni na koji način ne omalovaži, apsolutno branim i pravo Hrvata da, kao jednaki građani u Crnoj Gori, žale za nečim što je tamna istorija Crne Gore", rekao je on.
Radulović je, komentarišući to što Crna Gora i dalje nema diplomatske predstavnike u nekim važnim zemljama, ponovo pozvao parlamentarnu većinu da imaju dijalog o tome šta su interesi države.
"Nema revanšizma, u smislu da me ne interesuje politička bilo koga ako ta osoba nije bila korumpirana."
Ministar je kazao da sa predsjednikom Đukanovićem nije razgovarao zato što se s njime slaže ili ne, već da Ustav kaže da predsjednik postavlja i opoziva ambasadore.
"Ja ih predlažem i bez dijaloga s njim ne mogu da postavim nijednog ambasadora. A kako da ubijedim čovjeka da su moji izbori pravilni ako nemam dijalog s njim? Dijalog ne znači da se mi slažemo. Da je tako, dijalog ne bi bio ni potreban. Konsultacije i razgovori su upravo bili to da nađemo zajednički stav oko interesa Crne Gore, a to su svakako da imamo diplomatske predstavnike na najvažnijim spoljnopolitičkim destinacijama".
Upitan da li je imenovanje Nevenke Ćirović za generalnog konzula u Sremskim Karlovcima i da li je to dio priče o racionalizaciji, Radulović je kazao da su konzulati "Crna Gora u malom" u stranim državama.
"U Vojvodini konkretno postoji veliki broj naših iseljenika. Konzulat treba da služi kao centar okupljanja svih naših iseljenika i onih sa crnogorskim korijenima.
Na pitanje li smatra da je Ćirović ona najpodesnije rješenje za okupljanje crnogorskih iseljenika, s obzirom na njene javno iznijete stavove, Radulović je kazao da je to političko imenovanje, a da ona nije karijerni diplomata. "To postoji svuda u svijetu, u ambasadama i konzulatima".
Radulović je rekao kako smatra da bi ambasador u Srbiji trebalo da bude karijerni diplomata koji neće biti politički obojen, niti će kroz pogled političke partije posmatrati odnose Srbije i Crne Gore.
Voditelj emisije Petar Komnenić podsjetio je na stav premijera Krivokapića koji smatra da nisu neophodna diplomatska predstavništva u susjednim zemljama.
"Želim da vjerujem da je izjava premijera bila u smislu racionalizacije diplomatske mreže, kako bi diplomate bile više proaktivne. Nema govora o gašenju ambasada, pogotovo u regionu, to je abeceda diplomatije."
Radulović je kazao, komentarišući slučaj Vladimira Božovića, kazao kako smatra da proglašenje ambasadora za nepoželjnu osobu nije dobro za dobrosusjedske odnose, ali da je Božović svojim stavovima i oglašavanjima "postigao kontraefekat u svemu tome".
"Ponoviću da je ovdje jedino relevantna Bečka deklaracija, koja kaže da je neko ambasador zemlje ako ta zemlja da saglasnost. On nema saglasnost Crne Gore da bude ambasador u našoj državi".
Rekao je da Crna Gora želi da Srbija pošalje novog kandidata za ambasadora i da bi Srbija trebalo da ima diplomatskog predstavnika u našoj državi.
Radulović je, upitan da li je na "spisku" premijera koji je danas kazao da je nezadovoljan radom tri ministra, rekao da je to pitanje za premijera.
Rekao je da bi, da nije bio u Briselu, Krivokapiću savjetovao da sačeka u avionu dok se potpredsjednik Vlade Srbije, koji ga je dočekao na aerodromu u farmericama, ne presvuče. "Diplomatski gafovi nisu prijatni, ali se dešavaju."
"Ako sam ranije optuživan da dižem oktavu više kad je pitanje Srbije, jer branim ugled Crne Gore, ovaj put bih dozvolio da budem optužen da sam na oktavi niže", kazao je Radulović.
Dodao je da bi bio zabrinut da se Krivokapić, kao premijer Crne Gore, pojavio u farmericama.
Upitan koliko je primjereno što je potpredsjednik Vlade Srbije nedavno dočekao premijera Krivokapića u Beogradu u farmericama, Radulović je kazao da to nije poniženje za Crnu Goru.
"Desio se diplomatski gaf, ne pokušavam da relativizujem jer to ne pokušava ni srpska strana. Posjeta je bila značajna jer je prva od 2017. godine."
Svrha posjete, tokom koje se nije razgovaralo o gorućim temama kao što su izručenje Svetozara Marovića i pitanje ambasadora, bila je da se uspostavi komunikacija i povrati narušeno povjerenje, kazao je Radulović.
"Bio je neophodan prvi korak i ne bi bilo mudro ni diplomatski da se počne sa najtežim temama."
Radulović je, odgovarajući na pitanje kolika je opasnost od "srpskog sveta", kazao da su odgovorni višeslojni.
"Više sam puta ponovio da, ukoliko bi se radilo o kulturnoj, jezičkoj saradnji, nemam ništa protiv. U slučaju mijenjanja granica - zaista sam, kao i cijela Vlada, protiv toga".
"Ne plašim se ni od srpskog sveta, ni od hrvatskog, bosanskog i crnogorskog svijeta. Uvijek se plašim polusvijeta. Kulturni Crnogorci, Srbi, Hrvati, Bošnjaci i Albanci se lako dogovore. Ovo je ono moje, u što ja ne želim da ti ulaziš. Ovo je tvoje u što ja ne želim da diram. Hajde da nađemo zajednički dogovor povodom ovoga."
Crna Gora i Srbija "kad se vole, vole se javno", kao i kada su u neskladu, kazao je ministar.
"Svakako je da postoji interesi nekih političkih grupacija u Srbiji da kroz određene strukture imaju specifičan status u Crnoj Gori. Crna Gora je država svih njenih građana, ima 30 odsto Srba. Crna Gora mora da razgovara sa svima i da bude u miru sa svima okolo radi mira u sebi. To je poruka koja mora da se pošalje. Trideset godina su se građani Crne Gore, lojalni građani, osjećali zanemarenim", rekao je Radulović.
Upitan za izjavu američke ambasadorke, koja je spomenula "religijske zastupnike ruskog uticaja" i ko bi to mogao biti, Radulović je kazao:
"Postoje politički predstavnici u parlamentu koji sebe deklarišu ekstremnim rusofilima i zalažu se za bližu zajednicu sa Rusjiom i izlazak iz NATO-a. Vjerujem da je, govoreći o tim predstavnicima, mislila upravo na te struje".
Radulović je kazao da međunarodni partneri prepoznaju da postoje hibridne prijetnje od strane trećih sila koje imaju svoj interes u Crnoj Gori. Na pitanje kako se ostvaruje uticaj Rusije, kazao je da se radi o uticaju kroz određene medijske kuće.
Ministar je, komentarišući slučaj Pandora papira, rekao da je predsjednik Milo Đukanović imao pravo na diplomatski pasoš.
"Međutim, čini mi se da član 8 Zakona o putnim ispravama govori da diplomatski pasoš ima pravo nosilac državne funkcije radi obavljanja državnog posla. Nije mi logično koji je to državni posao otvaranje privatnog trasta".
Rekao je da bi volio da se Đukanović ili njegov kabinet oglase tim povodom kako bi pojasnili situaciju.
"Smatram da je diplomatski pasoš zloupotrijebljen".
Radulović je pojasnio šta se podrazumijeva pod terminom "zarobljena država".
"U Crnoj Gori i zemljama koje su označene kao zarobljene države institucije koje bi trebalo da se bore protiv korupcije su pod tolikim uticajem političkih i vanpolitičkih struktura da nisu dovoljno sposobne da same odlučuju i obavljaju svoju ulogu".
Kazao je da Vlada ne bježi od kritika i rekao da je neophodan dijalog parlamentarne većine ako se želi progres na polju vladavine prava.
Crna Gora je nezavisna država i sama bira vlast na izborima. Ima potpuno pravo da sama uređuje svoju kuću i ko će u njoj da bude, kazao je Radulović, komentarišući optužbe da je Vlada "poslušnik" stranih ambasada.
"Ali ona nije stacionirana na Marsu. Imamo potpuno autentično pravo da izgradimo svoju kuću, ali kakva će saradnja biti sa onima koji dođu u našu kuću... u tom slučaju bi trebalo da čujemo međunarodne partnere i koje su njihove bojazni."
Radulović je rekao da Crna Gora ne gubi međunarodni ugled i obraz "ako slušamo šta kažu naši međunarodni partneri".
Na pitanje da li bismo mogli izgubiti taj ugled ako u Vladu uđu oni koji negiraju genocid u Srebrenici i slave ratnog zločinca Ratka Mladića, kazao je kako smatra bi da svaka demokratski izabrana Vlada u Crnoj Gori bila međunarodno priznata, ali i naglasio da između međunarodnog priznanja i međunarodne saradnje postoji velika razlika.
"Stepen saradnje sa Vladom koja ne dijeli evropske vrijednosti ili koja ima oprezan stav prema evroatlantskoj agendi, bio bi znatno niži u odnosu na ovo sad", dodao je.
Na pitanje kako bi to utiicalo na saradnju u okviru NATO-a, kazao je kako nije siguran da bi ta saradnja "tekla glatko". "U nekom međunarodnom okviru bi postojale određene reperkusije koje bi izolovale Crnu Goru na međunarodnom planu".
Na pitanje ko bi se mogao naći na "crnoj listi" američke administracije, Radulović je kazao:
"Sve ono što destabilizuje region više neće imati nikakvu toleranciju od strane američke administracije. Vjerujem da ćemo brzo znati ko će se naći na tim listama. Region je od značaja za administraciju SAD jer sva nestabilnost u regionu može imati uticaj na region EU. Sjedinjenim Državama više ne treba nestabilnosti u regionu".
Radulović je pojasnio da javna saopštenja ambasada prolaze kroz nekoliko stepena verifikacije i da je nešto s razlogom objavljeno, komentarišući to što su iz kabineta predsjednika Mila Đukanovića kazali da jučerašnja objava Ambasade SAD u Podgorici o sastanku Eskobara i Đukanovića ne odrađava suštinu tog razgovora.
Radulović je kazao da je suštinska poruka posjete američkog zvaničnika Gabrijela Eskobara nešto na čemu Vlada radi - podrška prozapadnom kursu zemlje.
"Drago mi je da je gospodin Eskobar tu jer vjerujem da je porukama koje je prenio, a koje su podrške evroatlantskom putu zemlje, pomogao da potpuno eliminišemo tvrdnje nekih partija da Vlada ne prati evropski kurs i da nije pouzdan saveznik", rekao je Radulović.
Kazao je da Eskobar prenosi poruke koje su ključne za stabilnost regiona.
Evidentno je da se pruža podrška rješavanju problema tranzicionih društava, poput korupcije i organizovanog kriminala, kazao je ministar.
Ministar vanjskih poslova Đorđe Radulović gost je večerašnje emisije "Načisto" sa Petrom Komnenićem na Televiziji Vijesti.
Bonus video:
