Robne rezerve ozbiljan projekat, analizirati isplativost

Pitanje robnih rezervi, koje u Crnoj Gori ne postoje već 18 godina, vlada u tehničkom mandatu ponovo je otvorila sa početkom rata u Ukrajini, predlažući nekoliko modela, od kojih je jedan skladištenje roba u zemlji

13890 pregleda 36 reakcija 12 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Osim zalihe hrane za dva i goriva za mjesec, Crna Gora u 2022. od robnih rezervi ima:

Informaciju o potrebi formiranja robnih rezervi.

Tu infomaciju, na predlog Ministarstva ekonomskog razvoja, Vlada je usvojila gotovo godinu od kada je resor Jakova Milatovića najavio da će je predložiti. Na sjednici su razmotrena i tri modela. Prvo, da se robne rezerve formiraju u inostranstvu. Drugo rješenje bi bilo ono koje smo imali do 2003. godine, da se skladište u zemlji, što bi podrazumijevalo dodatnu kvalifikovanu radnu snagu i izgradnju novih ili preuređenje postojećih skladišta.

"Najveća prednost ovakvog sistema je centralizovano vođenje robnih rezervi na državnom nivou, odnosno postojanje samih rezervi na teritoriji Crne Gore, što bi garantovalo njihovu distribuciju na najbrži mogući način svim onima kojima su potrebne u nepredviđenim okolnostima.Treće rješenje bi se odnosilo na kombinaciju dva prethodno opisana rješenja, pri čemu skladišta rezervi ne bi bila u samoj zemlji ali bi se cijeli postupak vodio iz Crne Gore", kazali su iz Ministarstva

Novinar ekonomske redakcije u dnevniku "Vijesti" Goran Kapor kaže da su državne robne rezerve ozbiljan projekat i da treba analizirati njegovu isplativost.

Sa druge strane, aktuelni rat u Ukrajini mogao bi da izazove novi rast cijena. Iako Crna Gora, kaže, ne uvozi skoro ništa direktno iz Ukrajine i Rusije, Ukrajinci su najveći evropski proizvođači žitarica i uljarica, a u slučaju da ograniče i prekinu izvoz, došlo bi do poskupljenja. To otvara i pitanje robnih rezervi

"Ali je pitanje troškova, da li nam je veći trošak formiranje rezervi sa skladištima i osnovnim stvarima, ili je bolje dati neke subvencije smanjenje poreza na tu hranu kako bismo spriječili njihov rast cijena", kazao je Kapor.

Iz Ministarstva ekonomskog razvoja za TV Vijesti odgovaraju da su potrebne opsežne analize i studija, koji bi pokazali da li je to ekonomski opravdano. Osim izdvajanja značajne sume za prostor, potrebno je da se formira i institucija koja bi se bavila pitanjem robnih rezervi.

"Što je nekada bila funkcija Republičke direkcije za robne rezerve. Dakle, riječ je o veoma ozbiljnoj odluci, čija realizacija zahtijeva vrijeme i sredstva. U slučaju vanrednih situacija i dalje je na snazi Zakon o interventnim nabavkama, gdje u slučaju proglašenja ozbiljnih poremećaja na tržištu Vlada može donijeti odluku na osnovu koje Ministarstvo finansija i socijalnog staranja iz budžetskih rezervi obezbjeđuje sredstva za snabdijevanje tržišta osnovnim prehrambenim i drugim proizvodima", navode iz ministarstva.

Kapor podsjeća da su trgovački lanci u obavezi da imaju zalihe za mjesec, ali i da mnoge namirnice ne mogu da se čuvaju duže vrijeme, što je još jedan od izazova kod stvaranja robnih rezervi.

"U vrijeme komunizma ste imali državne prodavnice, državne proizvođače. Crna Gora bi morala da na javnim nabavkama kupuje svu tu robu da je drži u skladištima i kasnije opet da je stavlja u promet preko sistema nekih tendera, oglasa i tako dalje, prije nego im istekne rok trajanja. Zbog toga je to komplikovano za mali sistem kakav je Crna Gora".

No, vrtoglava poskupljenja ni male sisteme ne zaobilaze. Već od ponedjeljka cijena goriva mogla bi da bude veća od pet do sedam centi.

Bonus video: