Veliki dio onih koji predaju matematiku, njih 34 odsto, završili su fakultete ali ne odgovarajuće, kao što su inžinjeri, ekonomisti, a imamo primjer gdje nastavnik engleskog predaje i matematiku, kazao je u Bojama jutra Miodrag Vučeljić iz Zavoda za školstvo.
Navodi da postoji i veliki broj nesvršenih studenata koji predaju kao apsolventi.
"Uglavnom je problem sa sjeverom, a da tačno lociram taj problem je još veći u tim malim prigradskim ili seoskim školama, gdje učiteljica predaje u Šulama kod Pljevalja i u Šekularima kod Berana", kaže Vučeljić.
Profesorica na Prirodno-matematičkom fakultetu Mara Šćepanović ističe da se na studije fizike upisuje između 10 i 15 studenata godišnje.
"Pri čemu baš onih zaljubljenih u fiziku svake druge godine imamo po nekoliko, a ostalo zato što ima praznog mjesta zato što je fizika zajedno sa teorijskom matematikom izuzetno zahtjevna disciplina koju može stvarno s ljubavlju da radi neko ko te nauke voli", objašnjava Šćepanović.
Dodaje da se uz razne reforme došlo do toga da se ne zna koliko je kredita dovoljno da završni student fizike uđe u školu.
"U zakonu piše 240 kredita a od 2017. mi studente primoravamo da imaju 300 kredita, tako da je to jedna opšta papazjanija. Po meni je izlaz iz ovoga da država shvati šta želi, država mora da shvati da smo mi državni univerzitet i da mi, pogotovo fakulteti kao što su Filozofski fakultet ili Prirodno-matematički fakultet školujemo za njene potrebe, za potrebe države, za obrazovni sistem. Ako to država shvati kako treba da shvati ona mora da prepozna te fakultete. Ona mora posebnu brigu da povede o tim fakultetima, ne može da ih izjednači sa fakultetima gdje imate ogroman priliv studenata baš zato što eventualno postoje bolje plaćena radna mjesta jer, da ne zaboravimo živimo u jednom vrlo materijalnom svijetu", rekla je Šćepanović.
Vučeljić kao važnu stvar ističe značaj rada sa djecom onih koji su se školovali za nastavu matematike, i to koliko su metodički osposobljeni.
Bonus video:
