Na pitanje kad će građani konkretno osjetiti da neko misli na njih, usljed povećanja cijena, Milatović je ukazao da prosječna porodica, zahvaljujući programu "Evropa sad" danas ima 400 eura veću zaradu.
"To mnoge zemlje u Evropi nemaju, skoro nijedna u svijetu", dodao je.
Đurović je ocijenio da su navodi Milatovića populizam nekoga ko želi da osnuje partiju.
"Te mjere treba da ostanu da žive za ovaj narod, a da ne budu lična promocija Vas i gospodina Spajića, to je suština."
Stijović je rekao da će ministarstvo na čijem je čelu raditi sve u interesu građana, da se omogući što veći standard. "Okrenuti smo potpuno poljoprivrednim proizvođačima i dok smo tu, radićemo tako."
Ocijenio je da je nakon 30 godina napravljen ogroman iskorak i u ekonomiji i poljoprivredi. "Imamo krizu koju nismo izazvali, radimo odgovorno i ozbiljno do posljednjeg momenta."
Vuksanović je poručio da je vrijeme za sistemska rješenja i regionalna saradnju.
"Bolja povezanost i intenzivnija komunikacija u regionu, prije svega mislim na Srbiju koja je najznačajniji partner, spoljnotrgovinski, ekonomski, sa kojim treba da popravimo odnose. Nije vrijeme za floskule i populizam, već da se ozbiljni ljudi okupe i rješavanju probleme, i da ih slijede narod i političke partije kroz deblokadu institucija sistema."
Đurović nije odgovorio na pitanje Stijovića sa kim iz Srbije konkretno je Abazović razgovarao o nabavci namirnica, kazavši da nije došao na isljeđivanje, ali je rekao da može "sa velikom vjerovatnoćom reći" da će te namirnice stići.
Stijović je, govoreći o pitanju robnih rezervi, rekao da traže objekte, kako bi se nabavile zalihe osnovnih namirnica, a da će već sjutra sa premijerom obići nekoliko lokacija.
"Da bi se stavili naftni rezervoari u funkciju, potrebno je 150 miliona eura da se napune. To je novac koji ova država nema, potrebno je vrijeme za tendere, konkurse... Suština je kako brzo pomoći građanima", dodao je.
Stijović je rekao da je predloženi paket mjera podrške bio osmišljen da se stvori proizvodnja hrane, kako bi se osiguralo "da ne bude gladi u ovoj državi".
Stijović je podsjetio da je njegova ideja bila predlog mjera za povećanje vrijednosti "Plantaža".
"To je novost za mene, ali ako ste to Vi, hvala Vam", rekao je Vuksanović.
Đurović je rekao da je bitno što se pokazalo da je privatni sektor "žilav" i da uvijek nađe mehanizam da opstane.
Ponovio je da od pomoći građanima ne može biti ništa bez zakazivanja sjednice Skupštine.
Vuksanović je rekao da su u "Plantažama" zatekli loše upravljanje, nepotizam i korupciju.
"Sve smo to zatekli, i dalje zatičemo, ali rješavamo", dodao je, kazavši da se firma sistemski urušavala godinama.
Vuksanović je, komentarišući Milatovićeve navode, rekao da je u "Plantažama" urađeno mnogo više nego što je bilo ko očekivao da se može uraditi za manje od godinu dana.
"Ni 'Plantaže' ni 'Air Montenegro' nisu obveznici pravilnika o javnim nabavkama, već imaju svoj pravilnik. Ono što je najvažnije je da mi u situaciji globalne krize držimo situaciju pod kontrolom, da smo uvećali vrijednost na 405 miliona eura sa 137", dodao je.
Na ocjenu Stijovića da je tu veliki dio upravo njegove zasluge, kazao je da je tu najveći dio zasluge "onih koji su to radili i pokrenuli". "Zna se tačno ko je radio i to može lako da se provjeri".
Đurović je Milatoviću kazao, komentarišući njegove stavove o SNP-u, da se ta partija borila protiv vlasti dok njemu "nije bilo na pameti" da bude u Crnoj Gori, i da mora imati poštovanja.
Podsjetio je da je DPS "pao" prvi put u Beranama, Andrijevici, Plužinama...
"Ne poništavajte zasluge ljudi koji su se borili dok ste vi bili negdje daleko. To nije fer ni pošteno."
Milatović je podsjetio da je Vuksanović predsjednik Odbora direktora "Plantaža", državne kompanije koja, kako je istakao, nema novu sistematizaciju, pravilnik o javnim nabavkama... a da je, pored te funkcije, i finansijski direktor kompanije "Air Montenegro".
"Tek sam večeras saznao i da je u Predsjetnišvu SNP-a i žao mi je da je neko koga sam prepoznavao da ima vrijednosti 'Evrope sad' poprima floskule prevaziđenog poslaničkog kluba SNP-a. Jedini cilj SNP-a da uđu u Vladu je, po njihovim riječima, da dodatno učine od ove države partitokratiju".
Vuksanović je istakao da je najvažnije zaštititi najugroženiji sloj stanovništva i da je vrijeme "da se sistemski pozabavimo problemima".
Pojasnio je da se sistemski odgovor odnosi nekoliko stvari, kao što su bolje upravljanje robnim rezervama i socijalni karton. "Moramo prepoznati i penzionere koji nisu dovoljno ispoštovani mjerama koje su prethodne vlade donosile", dodao je.
Ko u manjinskoj vladi bude zadužen za finansije, kako je kazao, mora donijeti hitan set mjera koji će zaštititi najugroženije i donijeti nove, ili podržati pokrenute mjere koje će umanjiti štetu usljed aktuelne krize.
Vuksanović je, upitan da li bi glasao za sankcije Rusiji na Vladi, kazao: "Kad budem u Vladi, imaću svoj stav o tom pitanju."
Istakao je da Crna Gora treba da štiti svoj interes i vodi dosljednu politiku. "Svrstavanje na bilo koju stranu ne donosi ništa", smatra on.
Vuksanović je rekao da je najznačajniji dio života proveo u Rusiji, a da je tamo upoznao dosta Ukrajinaca. "To je jedan isti, bratski narod. Imam mnogo prijatelja u obje države sa kojima sam u kontaktu."
Ukazao je da će Crna Gora zbog sukoba u Ukrajini izgubiti značajan broj turista.
Stijović je rekao da nema problem da glasa za uvođenje sankcija za "650 ljudi koji su na neki način ogriješili" u Ukrajini, ali da ne podržava sankcije protiv medija.
"Nemam problem da podržim takvu stvar, da se uvedu sankcije tim ljudima. To su neki generali, vojnici, ministri, ljudi koji će možda doći ili ne u Crnu Goru. Imam problem kad glasamo o sportistima i medijima", kazao je on.
Đurović je kazao da se Abazović na Antalijskom diplomatskom forumu sastao sa važnim inostranim zvaničnicima, a da Milatović i Stijović ne primjećuju podršku "svih evropskih zvaničnika da se formira evropska vlada".
"Nemamo podršku za besmislene proteste i prozivanje neistomišljenika, da se jasno ne definiše odnos koji država ima agresiji Rusije u Ukrajini. Zbog toga evropski zvaničnici traže od Crne Gore da dobije vladu koja ima jasne odgovore".
Milatović je rekao da su on, premijer Zdravko Krivokapić i šef diplomatije Đorđe Radulović bili pozvani na samit, a na konstataciju Đurovića da je neodgovorno što nije prisustvovao, upitao je ko bi onda donio paket podrške građanima i privredi.
Kazao je da je premijerov utisak bio da u tom trenutku ne treba da ide.
"Da je on išao, bio bi vođa delegacije, on predaje palicu potpredsjedniku Vlade. Da je premijer išao tamo, naravno da bi on učestvovao na tim događajima. Potpredsjednik Vlade, nažalost, tu platformu ne koristi da bi propagirao državne interese. Molim vas da razlikujemo državno i partijsko."
Milatović je upitao, povodom aktuelnih dešavanja u Ukrajini, da li je normalno da ministar vanjskih poslova dva mjeseca nije došao na sjednicu Vlade i upozorio šta se u toj državi događa, kao i na moguće reperkusije.
Kazao je da bi na sjednici podržao uvođenje sankcija Rusiji.
"Nemam potrebu da bilo kome dokazujem svoje evropejstvo. Imam potrebu da me ministar spoljnih poslova na sjednici informiše o dešavanjima u Ukrajini", dodao je.
Stijović očekuje da već iduće nedjelje bude isplaćen vaučer od po 200 eura za poljoprivrednike.
Milatović je rekao kako kroz par sedmica očekuje nižu cijenu goriva od trenutne, jer pri računanju trenutne cijene nije uzet u obzir pad cijena na međunarodnom tržištu.
Milatović je pojasnio da cijena goriva zavisi od četiri činioca - međunarodne cijene, deviznog kursa, onoga što ide državi i kompanijama.
Istakao je da se država može odreći jednog dijela prihoda, a to su akcize, pojasnivši da se to jedino može uraditi kroz izmjene i dopune Zakona i akcizama koje usvaja Skupština.
Vlada, kako je kazao, može da preuzme ulogu zakonopisca u vanrednim situacijama ili ratnim okolnostima, ali da Crna Gora nije ni u ratnom ni vanrednom stanju.
Milatović je kazao da postoji i opcija koja je puno skuplja za budžet - da se da subvencija na nabavnu cijenu, što je direktni trošak iz budžeta.
"Taj trošak mora doći iz budžetske rezerve. Naša budžetska rezerva je nekih 30 miliona eura i koristi se cijele godine."
Kada bi se cijena goriva umanjila za svega 10 centi, to bi značilo 2,5 miliona eura troška, pojasnio je Milatović.
Rekao je da će Vlada u narednim danima sagledati opciju targetirane subvencionisane cijene goriva.
"Da li će to ići kroz vaučer određenim slojevima privrede i stanovništva, ili kroz direktnu subenviju snabdjevačima, to su modusi o kojima ćemo raspravljati. Targetirano i privremeno, to je trenutno na razmatranju."
Milatović se složio da izbor nove vlade jeste prioritet, ali da se ne slažu oko toga kako to da se uradi.
"Neko je za to da se mandat vrati građanima, a neko za - 'ja sam najpametniji i znam šta treba građanima, sa podrškom od dva, tri posto, i podršku SNP-a od dodatnih dva, tri odsto, i mi sad zajedno sa pet odsto znamo šte treba Crnoj Gori'. Zna i ostalih 95 odsto valjda nešto."
Milatović je kazao da je Vlada uradila dosta stvari u saradnji i slušajući privredu.
Vuksanović je ocijenio da Vlada nije funkcionala već duži period.
Smatra da je jedan od problema nedostatak intenzivnije komunikacije sa privrednicima.
Kazao je da se aktuelna kriza mogla očekivati.
"Pitanje je da li smo sistemski bili spremni za ovaj udar. Da li smo mogli da očekujemo krizu? Da, zato što duži period doživljavamo krize koje su se, na neki način, prelile na crnogorsku privredu".
Vuksanović je rekao da očekuje od svih u Vladi i Skupštini da pokažu odgovornost i ne blokiraju institucije sistema.
"Na sjednici će se raspravljati o svim ključnim temama, a izbor nove vlade je prioritetna tema".
Bonus video:
