Vakcine kao i mnogi drugi lijekovi i medicinska sredstva prate razvoj nauke i tehnologije i sasvim je logično da razvojem novih tehnologija i novim naučnim dostignućima sada uspijevamo da omogućimo zaštitu protiv mnogih zaraznih bolesti koje recimo prije 10, 15, 20 i i više godina nismo mogli, rekao je u Bojama jutra dr Senad Begić, viši konsultant za zdravlje u UNICEF-u.
Sastav vakcina je, kaže Begić, nešto što je UNICEF identifikovao kao informaciju koju roditelji žele da znaju i kao jedan od prioriteta roditelja.
"Što je razumljivo i mi smo uz podršku Evropske unije riješili da radimo na osnažavanju roditelja kada se radi o donošenju odluka za vakcinaciju. Ono što se nalazi u kalendaru obaveznih vakcina jeste znatno drugačiji tehnološki unaprijeđeno u odnosu na 30 ili 40 godina. Takođe što je jako bitno, broj antigena koji se nalazi u vakcinama koje danas djeca primaju tokom prve godine života je smanjen za više od 10 puta, što u suštini znači da smo različitim tehnologija uspjeli da odbacimo sve one nepotrebne antigene iz vakcina i da smanjimo takozvano imunološko opterećenje", rekao je Begić.
Ističe da nijedna vakcina koji se daje djeci ne sadrži živu.
"Aluminijum se nalazi u nekoliko vakcina koje se trenutno koriste u Crnoj Gori i koje se uglavnom daju nešto starijoj djeci. Soli aluminijuma su takozvani pojačivači koji služe da daju malo bolji imunološki odgovor koji antigen sam po sebi ne bi mogao da proizvede. Uglavnom se nalazi u vakcinama protiv difterije tetanusa i protiv tetanusa, a to su sve vakcine koje se daju nekim starijm uzrastima", navodi Begić.
Pravilo je, kaže, da se prijevremeno rođenoj djeci koja na rođenju imaju ispod dva kilograma tjelesne težine, vakcine malo odlažu.
"Inače sva prijevremeno rođena djeca imaju isti pristup kada se radi imunizacija kao i redovno rođena djeca, znači vodi se samo računa o hronološkoj starosti djeteta nakon rođenja kada će se koja vakcina dati".
Bonus video:
