Djeca treba da se upućuju, sama istražuju i dolaze do zaključka. Ono što je problem jesu udžbenici koji su, kada je krenula sveobuhvatna reforma, preuzeti od Slovenaca, što sada nije slučaj. Imamo situaciju da smo na početku reforme imali bolje udžbenike nego što imamo sada.
To je kazala učiteljica Olivera Leković komentarišući zadatak u radnoj svesci predmeta Poznavanje društva za peti razred, čiji su autori Tatjana Burzan, Snežana Turković i Srđan Vukadinović, a kojim se od djece koja imaju 10 godina traži da istraže i napišu nekoliko rečenica o sadašnjem predsjedniku Vlade, ali i da osmisle i napišu izbornu poruku kojom bi se mogla predstaviti politička partija, koalicija ili pojedinac.
Leković smatra da je problem i Pravilnik o izdavanju udžbenika, koji predviđa da se preda 100 odsto završen udžbenika, a da se može izabrati i autor koji se nije prijavio na konkurs.
"Druga problematična stavka je da udžbenik kad se odobri on je na snazi minimum četiri godine. Stoji stavka da može da se povuče ako se pobuni škola, nastavnici, roditelji, ako je loša evaluacija. Ja se ne sjećam da je za neki udžbenik rađena evaluacija. Ovaj udžbenik iz Poznavanja društva je iz 2008.", kaže Leković.
Diskutabilno je, dodaje Leković, što je dozvoljeno da se unose izmjene i dopune ako se ne prelazi 30 odsto iz ukupnog sadržaja.
"Mislim da je ovo o rodnoj ravnopravnosti, o Skupštini naknadno unešeno a da nije prošlo sve komisije i recenzije. Imali smo u praksi demokratske radionice u koje je bio uključen Glavni grad, gdje su djeca upoznata sa demokratskim principima, sa radom Skupštine, dječijim pravima. Nisu bila zatrpana terminologijom nego su kroz radionice živjela demokratiju", rekla je Leković.
Leković navodi da nisu u obavezi da svaki zadatak ponude djeci, te da učitelji moraju imati sluha, naročito u slučaju da naiđu na zadatak koji bi mogao da stvara probleme.
Dodaje da bi bilo bolje vratiti predmet Građansko obrazovanje.
Zamjenica ombudsmana Snežana Mijušković navodi da djeca dijele sudbinu svakog društva.
"Djeca ne mogu biti izolovana i najčešće i kada govorimo o zaštiti prava djece onda govorimo o nečem imaginarnom, a život se odvija. Pitanje je izbora informacija i kako će sve to uticati na dijete".
Ističe da kada se upare svi udžbenici sa radnim sveskama vidimo da tu postoje određeni neskladi.
"Dijete od petog razreda zna ko nam je predsjednik, da imamo Skupštinu. Ako ne dobije tu informaciju kući, dobije je u školi. Medijski dobijamo veliki broj informacija i djeca to znaju. Djeca u Crnoj Gori mogu da ne izučavaju isti nastavni program jer ostavlja prostor da slobodnim tumačenjem nastavnici odlučuju", poručila je Mijušković.
Bonus video:
