Često se dešava da u uslovima pojačanih stresnih situacija ili povećanoj izloženosti stresu luče hormoni koji dodatno stimulišu naše srce i ako neko ima podlogu da je sklon preskocima vrlo često se desi da mu se tegobe jave baš u tim situacijama, rekao je u Bojama jutra dr Nikola Pavlović, načelnik Centra za kardiologiju klinike za bolesti srca u KCCG.
Pavlović navodi da je normalno da srce u uslovima stresa ubrzano i pojačano radi.
"Mogu da se pojave i neki abnormalni preskoci, često su to tegobe sa kojima se pacijenti javljaju, to uglavnom nisu neke zaista opasne stvari, nešto što je zabrinjavajuće ali se vrlo često pacijenti žale na to. Mnoga srčana oboljenja mogu da se manifestuju nekim aritmijskim fenomenima, na svu sreću ozbiljne aritmije nisu češća grupa. Ono čega se mi najviše bojimo to su aritmije koje se javljaju kod pacijenata koji imaju određena strukturna oboljenja srca, koji imaju neke forme kardiomiopatija ili koji imaju koronarnu bolest, ako su imali infarkte i tako dalje. Preskakanje srca daje jednu mnogo ozbiljniju notu u odnosu na pacijenta koji je generalno zdrav i koji ima zdravo srce a ima te preskoke. Ti preskoci su najčešće bezazleni i oni nemaju neki maligni potencijal odnosno da životno ugroze pacijenta", objasnio je Pavlović.
Dodaje da može da se javi kod pacijenata pedijatrijskog uzrasta, a mogu i u sedmoj deceniji.
"Tu već mogu da se jave i strukturna oboljenja i onda ti preskoci najčešće se javljaju na terenu nekih srčanih oboljenja, a ljudi koji su u mlađim godinama mogu da imaju te ekstrasistole preskoke kao izolovano oboljenje odnosno jedini problem".
Ističe da se kovid u velikoj mreži odražava na kardiovaskularni sistem, bilo da su to ozbiljni srčani događaji, infarkti, tromboze i tromboembolije.
"Na svu sreću takvi pacijenti najčešće kako vrijme prođe to se smiri, taj aspekt kovida nije toliko alarmantan koliko ovi neki drugi gdje recimo dobijemo da pacijent zbog kovida dobije srčani udar i onda to u potpunosti promjeni život kod takvih ljudi".
Bonus video:
