Samardžić: Uvećanje dnevnica tokom praznika 150 odsto, isplaćuju se sa prvom narednom zaradom

"Poslodavac je dužan da obavijesti svoje zaposlene o planu ko će raditi za praznike tri dana prije otpočinjanja takvog načina, a zaposleni nije baš u poziciji da odbije da radi u vrijeme državnih i vjerskih praznika osim ako nema nekih razloga zbog kojih zaista to ne može da učini", rekao je Samardžić

4814 pregleda 4 komentar(a)
Foto: Printscreen YouTube
Foto: Printscreen YouTube

Shodno Zakonu o radu koji je u primjeni i koji je najvažniji iz ove oblasti uvećanje dnevnica tokom praznika podrazumijeva iznos od 150 posto po času rada u skladu sa odredbama opšteg kolektivnog ugovora, rekao je u Bojama jutra advokat Nikola Samardžić.

"Ukoliko je došlo do povećanja zarade tj. visine časa rada svakako će shodno tome doći i do povećanja ovog iznosa koji se odnosi na uvećanje zarade po osnovu rada u državne i vjerske praznike", objasnio je.

Samardžić navodi da se dnevnice isplaćuju u okviru same zarade i svaki poslodavac je u već u kašnjenju sa isplatom ukoliko to uvećanje po osnovu rada u državne i vjerske praznike ne isplati u okviru same zarade kad dospijeva za isplatu.

"Poslodavac je dužan da obavijesti svoje zaposlene o planu ko će raditi za praznike tri dana prije otpočinjanja takvog načina, a zaposleni nije baš u poziciji da odbije da radi u vrijeme državnih i vjerskih praznika osim ako nema nekih razloga zbog kojih zaista to ne može da učini", rekao je Samardžić.

Poručuje da se, ako se poslodavac ne pridržava jasno definisanih prava zaposlenih, zaposleni obrate Agenciji za mirno rješavanje sporova.

"Ukoliko se tu može doći do rješenja, ali najčešće je to sud. U takvoj situaciji nije loše od strane zaposlenih obratiti se i Inspekciji rada ukoliko je to izvodljivo s obzirom na broj zaposlenih", rekao je.

Gledajući procentualno, Samardžić navodi da su radni sporovi najveći po brojnosti, što je loše.

"Zato svakako treba raditi na ovim pitanjima da se ne rješavaju apsolutno sve situacije na sudu već da se to može riješiti nekim mirnim putem. Na plaćeno odsustvo sam zakon o radu definiše taj pojam i podrazumijeva određivanje na primjer isključivo roka za slučaj smrti užeg člana porodice koji podrazumijeva plaćeno odsustvo sedam dana. Svi ostali slučajevi a to su vjenčanje, rođenje djeteta, školovanje odnosno polaganje stručnih ispita Zakon o radu prenosi u nadležnost opšteg kolektivnog ugovora u kojem se međusobno definišu svi ti odnosi zavisno od djelatnosti kojom se zaposleni bavi", objasnio je Samardžić.

Bonus video: