Konatar je, u završnoj riječi, kazao kako je važno da Crna Gora pokazuje spremnost za regionalnu saradnju.
"Nemamo otvorena pitanja sa bilo kom državom Zapadnog Balkana i dobro je da imamo prijateljske i dobrosusjedske odnose sa svima."
Konatar je rekao i da, ako postoji regionalna inicijativa koja će, kako je naveo, donijeti nešto dobro i razviti se saradnja na principima na kojima postoji EU, ne vidi razlog da Crna Gora ne bude dio toga.
Odluka, ističe, mora biti zasnovana na jasnim argumentima.
"Mislim da je ovo pitanje oko kojeg moramo svi postići saglasnost. To su strateška državna pitanja", zaključio je on.
Vuksanović je rekao da se moraju tražiti prilike za crnogorsku ekonomiju.
"Moramo pratiti šta se dešava u regionu i idealno je da budemo uvijek prisutni."
I kad bi Crna Gora odlučila da ne bude dio "Otvorenog Balkana", dodaje, mora se znati kakve efekte takva inicijativa imati na našu državu kroz povezivanje drugih zemalja iz regiona.
"Regionalno povezivanje ostaje prioritet. Ne želimo da pravimo kompromise, mi tu ne vidimo da tu postoji konflikt", kazao je Vuksanović.
Krapović je ponovio da imaju rezerve prema novoj inicijativi.
"Vladavina prava je nešto što je uslov bez kojeg se ne može, za cijeli region. Da li će šverc koji se odvija na ovim prostorima biti unaprijeđen ili će biti spriječen Otvorenim Balkanom i liberalizacijom granica - mislim da će biti unaprijeđen", kazao je on..
Istakao da je uvijek za regionalnu saradnju i da je dobro što premijer Abazović ide u Beograd da se sastane sa zvaničnicima iz Srbije.
"Bojim se da je plod podrške Otvorenom Balkanu, kao i podrška manjinskoj, nelegitimnoj Vladi, dogovorena na nekim drugim vrstama sastanaka, koji se nisu održavali sa zvaničnicima Srbije, već određenim bezbjednosnim oficirima unutar službi", zaključio je Krapović.
Vujović je ponovio da je prioritet evropski put.
"Regionalna saradnja - da, ali na način kako je to predviđeno Berlinskim procesom, jer to podrazumijeva podršku Evropske komisije, izdašnu finansijsku podršku..." - zaključio je on.
Vujović je kazao da i danas imamo regionalnu saradnju.
"Mi ovdje najmanje pričamo o Crnoj Gori. Regionu ćemo najviše pomoći tako što ćemo pomoći sebi i ispuniti reformske zadatke. Imamo pravo da se nadamo da u narednih nekoliko godina pokušamo da budemo članica EU", istakao je on.
Rekao je da "Otvoreni Balkan" podrazumijeva komisije, radne grupe...
"Sve to mora neko da prati, nadzire i implementira. Sjutra vjerovatno podrazumijeva nadnacionalne institucije, to je poenta."
Vuksanović je, na pitanje šta je dosadašnji efekat Berlinskog procesa, kazao da se "nismo nešto puno isprsili sa nekim rezultatima".
Rekao je da posebno ohrabruje što nova regionalna inicijativa "dolazi od samih nas".
"Jeste li mogli zamisliti da će predsjednik Srbije i premijer Albanije biti toliko zajedno u jednoj stvari da pozivaju, na primjer, premijera Kosova da se priključi inicijativi", naveo je on.
Kazao je da otopljavanje odnosa između Beograda i Prištine mora da se desi.
"Narativ iz prošlog vremena je bio nešto što opterećuje i jedna od bitnih stvari što mnoge druge inicijative nisu uspjele. Ali, ako nešto nije uspjelo, dajte da pokušavamo dalje."
Konatar je kazao kako je svakoj maloj ekonomiji interes da ima pristup većem tržištu.
"Ne vidim problem što ćemo biti dio zajedničkog evropskog tržišta, mislim da je to sjajna šansa, a isto govorim i kad je u pitanju Zapadni Balkan."
Krapović je podsjetio da su Berlinski proces, CEFTA i Zajedničko regionalno tržište nešto što nagdledaju i sprovode i institucije EU, a da je "Otvoreni Balkan" inicijativa koja je potekla iz regiona.
"Ne možemo stvarati inicijative koje će ih duplirati i neće donijeti ništa novo".
Istakao je da je, kada je u pitanju regionalna saradnja, neophodno imati uvezane informacione, carinske, policijske i druge sisteme.
"Da li se neko zapitao zašto ovo zajedničko regionalno tržište nije dosad profunkcionisalo? Upravo zbog realnih problema u regionu", naveo je on.
Vuksanović je rekao da "Otvoreni Balkan" vidi kao veliku priliku, te da se ne bi a priori odredio prema tome da to može biti politički ili ekonomski štetno.
Podsjetio je na izjavu evropskog komesara Olivera Varheljija, koji je kazao kako smatra da će BDP jedinstvenog ekonomskog prostora biti 30 odsto veći.
"Ne znamo da li je to 30, ali znam sigurno da će biti veći. Tržište od 20 miliona je ogroman mamac za investitore", naveo je Vuksanović.
Bitno je, ističe, da "Otvoreni Balkan" ne može biti alternativa za EU, ali da se mora raditi "nešto korisno, jer drugi neće čekati".
"Tamo gdje smo brži, to nas ne može da uspori. Može samo da ubrza druge, a mi možemo imati koristi od pristupa mnogo većem tržištu".
Konatar je ponovio da su suština bilateralni sporazumi, odnosno da Crna Gora ne mora spustiti kriterijume kad su u pitanju fitosanitarni uslovi, ili ne mora potpisati sporazum ako ne želi liberalizovano tržište rada...
"Odgovara nam zajednički da učestvujemo u spasilačkim akcijama? Možemo da potpišemo", dodao je on, na šta je Krapović upitao da li će Crnoj Gori neko uskratiti pomoć kod gašenja požara ako nismo članica Otvorenog Balkana.
Poslanik Demokrata ocijenio je i da crnogorski poljoprivredni proizvođači ne bi bili konkurentni sa proizvođačima iz Srbije i Albanije.
Vujović je ukazao da se, umjesto da e razgovara oko nečega oko čega postoji saglasnost, govori o nečemu što proizvodi "ogromne kontroverze i nije inkluzivan proces".
Upozorio je da bi se mogao stvoriti utisak kod "onih koji treba da odluče o nama", a koji i danas imaju skepsu prema politici proširenja, da "dobrovoljno pristajemo na karavan i da se usklađujemo sa nekim ko je pet, šest ili deset godina iza nas".
"Da nam sad neko kaže - ako potpišete jedan bilateralni sporazum u okviru Open Balkana, to će značiti da se odustaje od principa regate i Crna Gora ne može samostalno ući u EU, nego samo u paketu - odustajemo od Open Balkana", istakao je Konatar.
Kazao je kako smatra da bi "bilo sjajno" da na sljedećem samitu bude šest lidera država Zapadnog Balkana i da domaćin bude Crna Gora.
Konatar je ponovio da se "moramo voditi interesima Crne Gore".
"Ako imamo interes zajedno da budemo dio regionalne inicijative, mi ćemo biti. Nemojte misliti da ćemo silu na sramotu, preko parlamenta i Vlade, gurati Crnu Goru negdje gdje politički predstavnici ili građani to ne žele. Ali moramo trezveno razgovarati o tome šta su interesi. Ova inicijativa ne isključuje bilo koju drugu inicijativu", naveo je on.
Rekao je da je danas na Vladi formirana radna grupa koju čine predstavnici više ministarstava, kako bi se analizirali svi aspekti pridruživanja Crne Gore bilateralnim sporazumima "Otvorenog Balkana".
"U procesu smo da napravimo analizu i da možemo da razgovaramo. Obaveza Vlade je da se napravi radna grupa koja će odgovoriti na sva pitanja", dodao je on.
Krapović je rekao da su dosadašnji argumenti "za" više "populistička objašnjenja". "Poput toga da li neka porodica treba da čeka četiri, pet sati na granici na suncu, 45 stepeni... To se može posmatrati i iz drugog ugla - da li 500 kilograma kokaina treba da čeka na granici ili treba da se slobodno kreće po regionu", naveo je on.
Istakao je da ne postoje ozbiljne procjene pozitivnih i negativnih efekata po ekonomiju, kao ni analize "za" i "protiv" kad se radi o bezbjednosti - organizovanom kriminalu, švercu cigareta, oružja, narkotika...
Ocijenio je da Crna Gora u EU može ući za tri do četiri godine. "Crna Gora je mala i lako prilagodljiv sistem. Imamo euro i možemo se prilagoditi i napraviti iskorak kad su u pitanju poglavlja 23 i 24, eventualno 27, koje će biti izuzetno zahtjevno, i možemo ući u EU", rekao je Krapović.
Kazao je kako strahuje da bi se pristupanjem "Otvorenom Balkanu" izgubio fokus sa tih integracija, te podsjetio da Albanija i Sjeverna Makedonija nisu otvorili pregovore sa Unijom, a da Srbija ima značajan broj problema.
Vuksanović je rekao da postoje politička i ekonomska ravan, te da su obje jednako važne.
"Open Balkan je pokušaj da se stvori jedinstveni ekonomski prostor na kojem živi 20 miliona ljudi. Taj proces je već pokrenut, vidimo određene bilateralne sporazume, oni nas neće čekati. Brzo ćemo vidjeti kako se određene korporacije bolje plasiraju na tržištima Srbije i Sjeverne Makedonije, nego neke naše firme koje su tamo imale dobre pozicije".
Naglasio je da ekonomija uvijek stvara pretpostavke za bolje političko povezivanje.
"Ako imate slobodnu granicu sa Srbijom, Luka Bar će biti mnogo bolje valorizovana, Plantaže, koje 30 odsto prihoda generišu iz Srbije, će moći mnogo bolje da se pozicioniraju tamo..."
Vujović je rekao da ima mnogo boljih načina za ubrzanje procesa EU integracija.
"Nismo dužni da trpimo i budemo žrtva tuđih problema, koji nažalost postoje", kazao je on, pojasnivši da govori o bilateralnim problemima između Srbije i Kosova, Srbije i Bosne i Hercegovine...
"Sudeći po onom što je dosad analizirano, ima osnova za vjerovanje da se radi o inicijativi koja značajno nije kompatibilna sa procesom EU integracija Crne Gore. Open Balkan podrazumijeva međusobno usaglašavanje sistema - carinskih, poreskih, tržišta rada, podrazumijeva izmjene niza zakona... To je dubok upliv u pravni sistem država", dodao je.
Podsjetio je i da Srbija, jedna od potpisnica inicijative, nije uskladila vanjsku i bezbjednosnu politiku sa EU, po pitanju ruske agresije na Ukrajinu.
Konatar je rekao kako je potrebno da se temi nove regionalne inicijative pristupi racionalno.
"Ako će Open Balkan doprinijeti da pet, a nadam se i šest lidera mogu nomalno razgovarati o budućnosti, to je korak naprijed u odnosu na prethodnih 10, 15 godina".
Kazao je da "Otvoreni Balkan" donosi novu širinu, "a ne može da naškodi" postojećim procesima.
"Otvoreni Balkan nema jedinstveni dokument koji potpisuju sve članice i prenose dio svog suvereniteta. To je skup bilateralnih sporazuma između članica. To znači da su Srbija i Albanija potpisale sporazum o međusobnom priznavanju diploma. Mi smatramo da nam to ne odgovara? Nećemo da ga potpišemo".
Konatar je rekao da su svi zauzeli stav, a da nisu zapravo sigurni šta "Otvoreni Balkan" predstavlja.
"Ni Dritan Abazović ni Vlada neće potpisati i pristati na nešto što je protivno interesima građana i države. Open Balkan ne može i neće biti prihvatljiv kao zamjena za evropske integracije", istakao je on.
Vuksanović je poručio da SNP ima afirmativan stav prema inicijativi "Otvoreni Balkan".
"Svaka inicijativa koja se temelji na ključnim principima EU, četiri ekonomske ključne slobode koje doprinose povezivanju, koja nije alternativa već postojećim i stvara pretpostavke za brži ekonomski rast, je inicijativa koju treba podržati", kazao je on.
Krapović je rekao da su izrazili ozbiljnu rezervu prema "Otvorenom Balkanu" zbog nedostupnosti informacija.
"Inicijativa je dosta nejasna, loše iskomunicirana prema građanima, privredi..." - naveo je on.
Niko se, dodaje, ne protivi unapređenju regionalne saradnje. "Iza ovoga se trenutno krije mnogo toga što ne bi išlo u korist", dodao je.
Vujović je rekao da je SDP više puta saopštio da ne vide nikakvu korist od "Otvorenog Balkana" i da je štetno potenciranje te inicijative.
Crna Gora treba da usmjeri kapacitete na deblokadu procesa EU integracija. "Ovo pitanje stvara ozbiljne dileme, sumnje i podjele i štetno je da se potencira kao ključna stvar, a naravno, o svemu se mora razgovarati."
U večerašnjoj emisiji "Načisto" pratite debatu: "Otvoreni Balkan - zdrava inicijativa ili politička klopka?".
Učesnici u studiju su: Miloš Konatar - URA, Dragan Krapović - Demokrate, Ivan Vujović - SDP i Nebojša Vuksanović - SNP.
Bonus video:
