Direktor Uprave prihoda i carina Rade Milošević sumnjiči NLB banku i više za sada nepoznatih direktora i drugih odgovornih lica u njoj da su od početka 2011. do 31. marta 2019. radnicima banke obračunavali plate po manjem koeficijentu nego što je propisano zakonom.
Tako su, kako tvrdi Milošević, oštetili i državni i budžet Glavnog grada, a banci sačuvali više stotina hiljada eura, navodi se u prijavi u koju je Televizija Vijesti imala uvid.
Prijava se temelji na nalazima Sektora za velike poreske obveznike Uprave prihoda i carina, koji je kontrolisao NLB banku, na inicijativu Odsjeka za suzbijanje privrednog kriminaliteta Uprave policije.
"Zaposlenima nisu primjenjivali obavezno propisanu obračunsku vrijednost koeficijenta na mjesečnom nivou u iznosu od najmanje 90 eura, već su zarade obračunavali primjenjujući koeficijent od 68 eura, čime je NLB BANKA djelimično izbjegla plaćanje poreza, doprinosa i drugih dažbina i čime su prijavljeni državnom budžetu i budžetu Glavnog grada pričinili štetu u iznosu od više stotina hiljada eura, a NLB BANCI u istom iznosu pribavili protivpravnu imovinsku korist”, navodi se u krivičnoj prijavi.
Nakon što su utvrdili da je NLB banka godinama „zakidala“ radnike, sredinom marta ove godine Uprava prihoda i carina uputila im je dopis, tražeći da otklone navedene nepravilnosti.
Iz NLB banke za Televiziju Vijesti odgovaraju da ih zabrinjava upravo to što je Milošević podnio prijavu dok traje taj postupak u kojem još nije donesena odluka.
"Smatramo nečuvenom i potpuno neutemeljenom odluku direktora Uprave prihoda i carina da podnese krivičnu prijavu protiv banke zbog navodne utaje poreza, ugrožavajući ugled jedne od najkredibilnijih institucija u državi, kao i njenih zaposlenih i oštro odbacujemo optužbe da smo počinili bilo kakvo krivično djelo ili kršenje propisa”, rekli su iz NLB banke.
Iz te banke tvrde da je jedan dio zaposlenih odlučio da ih tuži za obračun zarada usljed drugačije interpretacije izmijenjene regulative u tom periodu, iako su primali plate koje su i dogovorili sa bankom, a koje su svakako bile ne samo iznad minimalno propisane već i značajno iznad prosječne zarade u državi.
"Naglašavamo činjenicu da se ubjedljiva većina zaposlenih nije odlučila na ovaj neetički korak, što potvrđuje da smatraju da ni na koji način nisu bili oštećeni ili uskraćeni za ugovorenu zaradu. Svakako, i u navedenim slučajevima tužbi dobijenih od strane zaposlenih, banka je sve dalje aktivnosti sprovodila u skladu sa relevantnom poreskom regulativom na odgovoran način”, dodaju iz NLB banke.
Sedamdeset troje od 300 zaposlenih, koji su tužili banku, dobili su parnične postupke, ukazuje Milošević.
"Po pravnosnažnim presudama u ovim postupcima utvrđeno je da je NLB BANKA zaposlenima pričinila štetu od oko 1,9 miliona eura sa kamatama, odnosno da su država i Glavni grad uskraćeni za preko 800 hiljada eura na ime poreza, doprinosa i prireza koje je NLB BANKA pravilnom primjenom propisa bila dužna da obračuna i isplati", stoji u obrazloženju krivične parijave.
U krivičnoj prijavi Miloševića ne navode se imena direktora protiv kojih traži sprovođenje istrage. Po dostupnim podacima, u naznačenom periodu predsjednici odbora direktora NLB banke bili su Arčibald Kremser i Andreas Burkhart, a izvršni direktori Anton Ribnikar, Darko Radunović, Martin Leberle, Robert Klajndajst, Marko Popovič i Dino Redžepagić.
S druge strane, iz NLB banke pozivaju sve nadležne organe da sa najvećom pažnjom razmotre ovaj slučaj jer se akcija Uprave prihoda, tvrde, kosi sa savremenim poslovnim tendencijama i praksom. Kažu i da je NLB banka, kao uredan poreski obveznik, godinama na vrhu ''Bijele liste'' po redovnom plaćanju poreza.
Bonus video:
