Predsjednik Crne Gore j Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović je dobio na poklon mnogo bolju manevarsku političku poziciju nego što je imao nakon avgusta 2020. godine, saopštio je u intervjuu Televiziji Vijesti, Srđan Perić, iz pokreta Preokret.
Novinar TV Vijesti: Gospodine Periću, šta očekujete da će se desiti 19. avgusta? Da li će pasti još jedna Vlada i ko bi mogao da čini tu većinu od 41 poslanika?
Perić: Ono što možemo očekivati je dalju političku neizvjesnost i dalju situaciju u kojoj će se izbjegavati odgovornost, prije svega da preuzmu za učinjeno, a potom da i dalje budu u poziciji da odlučuju, a da ne preuzimaju tu istu odgovornost. Vi bježite od elementarnih demokratskih načela, a to je da se vlast formira iz većine, iz neupitne većine koja svojim punim političkim legitimitetom staje iza nje, a ne nekim uslovljavanjem, što je očigledno bio slučaj kod nas. To je najgora pozicija za građane i dolazi do neizvjesnosti njenih rezultata, oni jesu limitirani i u konačnom mi ne znamo, ta politika nije predvidiva i ne znamo šta se može dešavati, a ta pozicija je uvijek najpovoljnija za neku vrstu političkog mešetarenja u kojoj će onaj politički subjekat koji bude najvještiji zagrabiti najviše vlasti, bez podnošenja odgovornosti.
Ukoliko Vlada izgubi povjerenje, šta očekujete da će preduzeti predsjednik države Milo Đukanović? Da li će dati mandat nekom drugom, ili nas očekuju vanredni parlamentarni izbori?
Perić: Predsjednik države koji je istovremeno i predsjednik DPS-a je dobio na poklon mnogo bolju manevarsku političku poziciju nego što je imao nakon avgusta 2020. godine. I sada zavisi od njegovog tumačenja kako bi se on ponašao u slučaju pada Vlade. Mi u ovom trenutku ne znamo da li će ona pasti, prije svega jer se prezentuje u ovom trenutku da oni subjekti koji bi glasali za obaranje Vlade nju obaraju zbog potpisivanja Temeljnog ugovora, a ta vrsta prezentacije čini problem dva subjekta da obore tu Vladu zbog tog razloga, to su DF i Demokrate i vi možete doći, teoretski, u jednu mogućnost da Vlada nema 41 poslanika koji je podržava ali nema ni 41 poslanika koji bi joj uskratio povjerenje i da ona u tom jednom limbu upravlja državom bez preuzimanja pune odgovornosti sa vrlo limitiranim zakonodavnim potencijalom, i šta ona može uraditi u tom trenutku je vrlo upitno i sve bi to išlo u finale ka predsjedničkim izborima gdje bi Vlada koja ne može da vuče reformske rezove, prije svega one ekonomske, onda se suočila sa potencijalnim nezadovoljstvom koji bi mogao opet da kapitalizuje predsjednik države u trci za predsjednika države u novom mandatu
Šta nas onda očekuje nakon 19. avgusta: status kvo sa postojećom parlamentarnom većinom ili neka moguća rekonstrukcija Vlade?
Perić: Jedna od opcija jeste da se formira neka vrsta većine, na ovaj ili onaj način, od uslovno rečeno ili realno rečeno pobjedničke strane 2020. godine iz avgusta mjeseca. Međutim, URA koja predvodi ovu Vladu je eksplicitno rekla da DF ne može biti na ministarskim pozicijama, bar je to bilo ranije, sa Demokratama postoji vrlo snažan sukob, sukob koji je na personalnom, ne samo na političkom nivou i samo sklapanje te većine u ovom trenutku djeluje dosta kompleksno. U suštini bi stvari trebalo rješavati na vrlo jednostavan način, a to je izbori. Kada imate ovako posložene aktivnosti, kada je jedna opcija, konkretno URA, kada je promijenila i retoriku i stratešku poziciju u odnosu na onu retoriku i stratešku poziciju koju je imala u predizbornoj kampanji, tada idete na izbore i provjerite tu svoju novu poziciju, i tada imate potpuno čiste postavke i niko vam ništa ne može prigovoriti. Druga opcija koja se sve više pominje u javnosti, da bi se mogao sklopiti aranžman da bi sada imali rotaciju na mjestu premijera sa nekim drugim rješenjem, koje je u ovom trenutku samo plod spekulacije.
Da li ijednom političkom subjektu odgovaraju parlamentarni izbori u oktobru?
Perić: Mi vidimo da je aktuelna većina iz straha da ne postane manjina bježala od izbora kršeći Ustav i odlažući izbore na lokalu. Time je direktno prekršena zakonska odredba da se izbori moraju desiti jednom u četiri godine, građani imaju pravo da se izjasne o kvalitetu bilo koje vlasti na lokalnom i državnom nivou jednom u četiri godine i to im je sada uskraćeno. Mi ne znamo da li će biti definitivno izbori u oktobru, iako oni sada tvrde da hoće, ali da ne zaboravimo da je to tvrđeno i za jun, ne zaboravimo da mi na dnevnoj bazi slušamo obećanja koja se ne ispune.
Formirali ste novi politički pokret Preokret. Najavili ste učešće na izborima u Podgorici, šta očekujete kakav će biti odgovor građana na novu stranku, da li mislite da možete biti kolateralna šteta zbog nekih prethodnih stranaka građanske profilacije koje očigledno nisu ispunile očekivanja birača?
Perić: Kada je riječ o novim subjektima, svakako, vi možete uvijek da im s pravom postavljate pitanje kredibiliteta, bilo kog novog subjekta koji se postavlja. Ali, to je jedno od osnovnih instrumenata demokratije, da kroz nove subjekte vi vršite korekciju postojećih politika i s druge strane da vršite pritisak na postojeće elite da se sve više vraću načelima odgovornosti. I od toga ne treba bježati. U onom trenutku kada vi prepustite političkim oligarhijama da oni monopolizuju prostor, tada imate problem taj koji imamo sada, da imate konstantno dogovore i da nije važno kako ćete glasati, već kako će se oni dogovoriti.
Tačno je da uvijek postoji rizik da neko govori jedno tokom kampanje a da u ključnim momentima radi drugu stvar, to bi trebalo da se premošćava kredibilitetom ljudi i osjećajem građana da li mogu vjerovati nekoj ponudi ili ne. I sa druge strane, postavlja se ključno pitanje, ako vi u kontinuitetu kritikujete određene poteze vlasti, ako s druge strane vi nudite šta bi trebalo raditi, u nekom trenutku je elementarno korektno da vi to stavite na papir, da neki ljudi stanu iza tog papira, izađu pred birače i traže podršku za to. Da provjerimo da li i to ima podršku građana. I od toga ne treba bježati. U najkraćem, probali smo sve, ne vidimo da išta od toga radi, hajde da probamo demokratiju.
Bonus video:
