Po podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), Crna Gora je pri samom vrhu evropske statistike po potrošnji antibiotika.
Samo prošle godine je za kupovinu ovih ljekova iz budžeta izdvojeno gotovo dva miliona eura više nego 2020.
Ozbiljan problem je što se antibiotici često zloupotrebljavaju a stručnjaci upozoravaju da to može imati ozbiljne posljedice po zdravlje.
Većina građana Crne Gore radije bira ljekove. Gotovo svaku stvarnu ili zamišljenu upalu, nerijetko na svoju ruku, liječimo antibioticima.
Po statistici SZO, naša zemlja peta je u Evropi po broju utrošenih antibiotika, a podaci Instituta za ljekove pokazuju da je na njih prošle godine utrošeno oko šest miliona i 300 hiljada eura, što je gotovo dva miliona više nego 2020.
"Mi smo se vratili praktično na veći nivo potrošnje nego 2011., kad smo bili drugi u Evropi po potrošnji. Tada smo imali 31,5 tih nekih jedinica u kojima se mjeri količina potrošenih antibiotika, a danas imamo 31,7. Znači, mi smo sada gori nego kada smo startovali i trudili se da nešto uradimo i postignemo nešto. Sad moramo sve ispočetka", istakla je Gordana Mijović iz nacionalne komisije za kontrolu mikrobne rezistencije.
Za to su krivi pacijenti koji insistiraju na korišćenju antibiotika i onda kada nisu potrebni, ali dijelom i neki ljekari koji ih olako propisuju. Najveći problem je ipak samoliječenje.
Na zloupotrebu antibiotika, pogotovo na Balkanu, upozoravaju i svjetski stručnjaci.
Andrej Trampuž, direktor Infektivne klinike berlinske bolnice "Šerit", gostujući u Bojama jutra na TV Vijesti, naglasio je da se ova vrsta ljekova smije koristiti isključivo ako to zahtjeva obavljena dijagnostika, na osnovu koje ljekar propisuje konkretnu vrstu antibiotika. U suprotnom, mogu izazvati otpornost na liječenje, invaliditet, pa čak i smrt.
Iz Nacionalne komisije poručuju da će težiti da se smanji potrošnja antibiotika i vjeruju u dobre rezultate a u novembru će organizovati okrugli sto na kojem će dati dalje smjernice za pravilnu upotrebu ovih ljekova.
Bonus video:
