Predsjednica skupštinskog Ustavnog odbora Simonida Kordić (DF) kazala je da je predsjednik države Milo Đukanović, nedolaskom u parlament, pokazao da nije spreman da suoči argumente sa stavovima poslanika, kada je u pitanju njegova inicijativa za skraćenje mandata Skupštini, iako mu je to "poslovnička i ustavna obaveza".
Kordić je, gostujući u emisiji "Načisto", rekla da će se Đukanovićev predlog sjutra naći na sjednici parlamenta, iako nema izvještaja matičnog odbora.
"Poslovnik kaže da bez izvještaja matičnog odbora ne može doći do stavljanja na dnevni red bilo koje tačke, međutim donošeni su presedani i ranije, kada se ipak glasalo. Dogovor je odbora da nećemo da se krijemo iza tehnikalija, iako su važna stvar u procesu odlučivanja, i da ćemo dozvoliti poslanicima da se odrede po tom pitanju", navela je ona.
Poslanik Andrija Popović (LP) kazao da "svi problemi izviru iz toga da nema zakona o Skupštini i Vladi", te da je Poslovnik "nejasan do kraja".
Generalni sekretar Vlade Boris Marić je rekao da nema dilemu da je Đukanović trebalo da bude na odboru.
Advokat Veselin Radulović takođe je naveo da je ključni problem što nema Zakona o Skupštini. "Nijednoj Vladi se nije žurilo da sačini predlog tog akta", naveo je on.
Marić je, komentarišući međusobne optužbe političkih aktera za neustavno ponašanje, kada je riječ o predlogu za imenovanje lidera Demosa Miodraga Lekića za mandatara, rekao da i druge zemlje imaju ustavne praznine, ali i da imaju odgovornije političke elite.
"Ovdje kao da politički subjekti insistiraju da se u ovom trenutku ne dođe do rješenja".
Istakao je da u ovom trenutku "nemamo Ustavni sud". "Što postavlja pitanje da li ijedne izbore možemo održati, da li imamo institucionalnu osnovu za to".
Ocijenio je da je neodgovornost političkih subjekata osnov aktuelnog stanja. "Ključ problema je da se počne od izbora sudija Ustavnog suda", naveo je on.
Marić je kazao da Đukanović, u formalno-pravnom smislu, nije prekršio Ustav odbijajući da imenuje Lekića za mandatara, ali da u kontekstualnom jeste. "On je morao da predloži mandatara, jer mu to nalaže kontekst Ustava. Nigdje ne piše kojeg mandatara, mogao je iz najjačeg političkog subjekta..."
Radulović je rekao da je neodgovornost parlamentarne većine od 30. avgusta 2020. dala Đukanoviću za pravo da uradi što je uradio.
On je, na pitanje da li postoji uporište u Ustavu za Đukanovića da, pored ustavnog roka od 90 dana, cijeni da li će neko moći u tih 90 dana da formira Vladu ili ne, ocijenio da predsjednik države nije prekršio Ustav u tom dijelu.
Popović je rekao da je nepozivanjem Lekića i još trojice lidera parlamentarnih partija napravljen propust službe predsjednika države.
"On je morao da pozove i ovo četvoro, da li bi to bilo u ponoć, dva po ponoći... Iako mi znamo sada, kako su se stvari tada događale - da smo ih puškom tjerali, oni ne bi pošli na te razgovore, ali to nije ni bitno", kazao je on.
Kordić je ukazala da Đukanović kao predsjednik ne bira mandatara, što radi Skupština, već da ga predlaže.
"On nema šta da elaborira, razmišlja... Već, ako ga parlamentarna većina, kakva god bila, obavijesti - u kojoj god formi, na vrijeme, da postoji parlamentarna većina, on je dužan da obavi ono što mu je ustavna obaveza".
"Sjutra će 41 poslanik odbaciti inicijativu predsjednika države - i šta onda", upitala je ona. Kazala je da Đukanović mora dati mandat Lekiću, ili će "definitivno prekršiti Ustav".
Kordić je ocijenila da je za punopravno funkcionisanje Ustavnog suda neophodno da se izabere svih četvoro sudija. "Ako izaberemo jednog, ne vjerujem da išta rješavamo".
Popović je ocijenio da Demokratski front i URA opstruiraju izbor sudija Ustavnog suda. "DF nije glasao ni za jednog kandidata, URA je za svih 18 bila suzdržana".
Marić je rekao da izvršna vlast traje u punom kapacitetu do izbora nove vlade i da tu možda može biti rješenje, istakavši da joj Ustav ne zabranjuje da izvrši rekonstrukciju.
"Mislim na nešto što je možda nekad DF predlagao, oko vlade izbornog povjerenja, vlade koja bi pripremila izbore... Možda bismo mogli da zaobiđemo ovo što je klinč političkih subjekata, gdje vidim da ne žele da se povuku... Neki vid koncentracione vlade koja bi bila rekonstruisana", naveo je generalni sekretar Vlade.
Popović je poručio da je ključ izbor "koncentracione vlade narodnog jedinstva" koja će pripremiti vanredne izbore. "Jedino na taj način možemo riješiti pravosudne funkcije. U iluziji smo da se do može riješiti na drugi način", istakao je on.
Radulović je ocijenio nema uslova za ozbiljan dijalog među političkim partijama, uključujući i predsjednika države. "Svaki izborni proces je bio neustavan, građani ne biraju poslanike neposredno, kako to definiše Ustav, već biraju političke partije", naveo je on.
Istakao je da su reforma izbornog zakonodavstva i uvođenje otvorenih lista početak rješavanja problema.
Kordić je kazala kako se pokazalo da nijedna Vlada koja nema utemeljenje u Skupštini ne može da funkcioniše, i da je politički interes DF-a od početka bio da se formira politička vlada, koja reflektuje stanje u parlamentu.
"Predsjednik mora imenovati mandatara kojeg je većina predložila, Vlada mora da se formira, i mi moramo da se vratimo u normalne tokove i da se izabere Ustavni sud", navela je ona.
Naglasila je da je "jedina ozbiljna stvar - ozbiljna politička i demokratska vlada", a da je sve drugo "šarlatanstvo".
Marić je kazao da je interes građana da se izaberu Ustavni sud i Sudski savjet, te da se nađe model političkog dijaloga koji bi "doveo do toga da neki vid izvršne vlasti pripremi određeni kontekst da se održe izbori".
Bonus video:
