Donedavni sudija Ustavnog suda Miodrag Iličković za Televiziju Vijesti kaže da je Zakon o predsjedniku neustavan, ali i da je to samo nastavak usvajanja nezakonitih akata u parlamentu, zbog čega političkoj eliti odgovara da ne dođe do izbora sudija Ustavnog suda.
"Neobično je da je dio političkih partija pa i javnosti zaprepašćen kršenjem Ustava izglasavanjem izmjena i dopuna Zakona o predsjedniku Crne Gore. Kao da to nije urađeno sa izmjenama Zakona o lokalnoj samoupravi, to je takođe urađeno i sa izborom predsjednika opština i Glavnog grada, zatim sa odvajanjem Zete od Podgorice u toku izbornog procesa", istakao je Iličković.
On objašnjava da je usvajanje spornih izmjena Zakona o predsjedniku samo nastavak prakse koja odavno postoji u Parlamentu i da zato mnogima i odgovara da ne dođe do izbora sudija Ustavnog suda.
"Ovo je samo jedno u nizu kršenja zakona i Ustava u kojem mi živimo kao građani i za sve ovo je postignut, što je posebno zabrinjavajuće, visok stepen konsenzusa među političkim partijama u Parlamentu i zbog toga nije bio potreban izbor sudija Ustavnog suda. Time su opet neustavno prigrabili pravo da oni sami tumače Ustav kao što to sami rade. Dakle, u svemu ovome nema niti nevinih niti neznavenih", rekao je Iličković.
Skupština Crne Gore usvojila je u noći između utorka i srijede izmjene Zakona o predsjedniku, glasovima 41 poslanika stare-nove većine, odnosno DF-a, Demokrata, SNP-a, GP URA, Ujedinjene i Prave Crne Gore.
Povezani članci
Ustavni sud Crne Gore nema kvorum za odlučivanje od 13. septembra, kada je, penzionisanjem Iličkovića ostao sa svega troje, od sedam sudija.
Sudije Ustavnog suda biraju se u Skupštini Crne Gore, prema Ustavu, dvotrećinskom većinom u prvom krugu glasanja, odnosno tropetinskom u drugom.
U prvom krugu glasanja 21. oktobra nijedan od četiri predložena kandidata za sudije (Snežana Armenko, Ilija Vukčević, Jadranka Novaković i Jelena Ružičić) nije dobio potrebnu podršku.
Drugi krug glasanja održaće se najkasnije mjesec dana od prvog.
Bonus video:
