Kovač je na kraju emisije pozvao poslanike da se "prekine agonija" i da se konačno "zrno kompromisa" pretoči u izbor dovoljno kandidata da se odblokira Ustavni sud.
Ćalović Marković je još jednom upozorila da se ne smije uspostaviti standard da od volje 41 poslanika zavisi sve u državi, "da nema institucija, zakona, Ustava", zaključivši da se najmanje brine o građanima.
Kovač je, govoreći o odluci o ukidanju pritvora Vesni Medenici i prihvatanju jemstva za Petra Lazovića, kazao da je vrlo zabrinjavajuće što u nedjelju dana postoje dvije takve odluke.
Rekao je da se u oba, veoma bitna slučaja odstupilo od dosadašnje prakse odlučivanja.
"Plan je Ministarstva pravde i već smo podnijeli inicijativu prema Vrhovnom sudu da bi izvršili postupak pravosudne kontrole i kako bi provjerili kako se određeni predmeti dijele u Višem sudu", naveo je on.
Komnenić je, govoreći o aktuelnim predmetima u Crnoj Gori, podsjetio da je MANS tražio od ASK-a da se hitno izjasni o imovini Zorana Lazovića, kako bi se znalo da se jemstvo za njegovog sina, službenika ANB-a Petra Lazovića, ne plaća od nekih drugih sredstava.
Podsjetio je i na odluku o puštanju na slobodu bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice.
Ćalović Marković je kazala da nije iznenađena odlukama u oba ta slučaja.
"Vjerujem da će i suđenja biti slična tim odlukama. Ako smo imali javno suđenje za 'državni udar', mamo pravo kao javnost da imamo i javno suđenje bivšoj predsjednici Vrhovnog suda, koja je uređivala kompletan sistem sudstva više nego deceniju.
Kazala je da Medenica i dalje ima ogromnu situaciju u sudstvu. "Nemamo imena sudija koji su odlučivali u njenom predmetu, da vidimo da li tu ima konflikta interesa".
Imena sudija, dodaje Ćalović Marković, nisu poznata ni u slučaju Petra Lazovića.
"Da vidimo da li tu postoje neke veze i imovina koja se ne može objasniti. U slučaju Lazovića je važno da saznamo odakle toliki novac gospodinu Lazoviću kojim želi da garantuje za svog sina. Kako je taj novac stečen. On je bio javni funkcioner i dovođen je u vezu sa licima na najvišem nivou kriminalne hijerarhije u regionu. Sjedimo se čuvene svadbe Safeta Kalića i njegovog prisustva na toj svadbi", istakla je.
Ministar Kovač je, na zamjerku Ćalović Marković da nacrt Zakona o porijeklu imovine nije objavljen na sajtu Vlade, kazao da je razlog tome sajber napad i da rade u vanrednim uslovima.
Kazao je da nije u pitanju nikakva tajna i da joj može poslije emisije poslati dokument da bude objavljen.
Ćalović Marković je rekla da pojedina rješenja u zakonu, o kojima se moglo saznati iz medija, predstavljaju korak unazad i da je bolje da se taj zakon u tom slučaju ne usvaja.
Jedna od primjedbi je, kako je navela, vezana za to od kada se može primjenjivati zakon, odnosno na koju imovinu se može odnositi. "Da će se suštinski odnositi na imovinu koja je stečena u periodu od 2012. Ako bude tako, to ne znači apsolutno ništa", dodala je.
Kazala je da su se "prvi milioni" sticali devedesetih godina prošlog i u prvoj deceniji ovog vijeka.
"Šta je s imovinom firme Bemaks koju premijer često proziva? Ako se bude zakon sprovodio samo 10 godina unazad, Bemaks je formiran 2007. godine", dodala je, kazavši da je i Milo Đukanović "napravio prvi milion" mnogo ranije.
"Isti je slučaj sa tim kad je Aco Đukanović sa biroa pošao i kupio Prvu banku", kazala je ona.
Kovač je rekao da se radi o najtransparentnijem zakonu.
Pojasnio je da je predviđeno da se može oduzeti imovina stečena deset godina prije ili poslije od izvršenja krivičnog djela.
"Ako se radi o djelima u nadležnosti SDT-a, ta nadležnost je uspostavljena 2010. izmjenama Krivičnog zakonika. Znači da mi imamo mogućnost da idemo 10 godina u odnosu na izvršenje krivičnog djela, što bi značilo da - ako je krivično djelo izvršeno 2010, možemo obuhvatiti period do 2000. godine. Vremenski opseg primjene zakona je 20 godina u odnosu na sadašnji trenutak", naveo je Kovač.
Ćalović Marković je ocijenila da zakon neće donijeti rezultate i da će donijeti konfuziju u pravnom sistemu.
Izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević, čija je izjava emitovana, kazala je da nemamo luksuz da se izbor sudija Ustavnog suda vraća na početak.
"Ako bi se desilo da ovaj izbor ne uspije, to bi pokazalo da Crna Gora nije u stanju da uspostavi Ustavni sud i održi organ koji je jedan od ključnih za održavanje vlasti, funkcionisanje države, što neminovno dovodi i legitimitet države u pitanje".
Kazala je da je ponašanje poslanika u ovom slučaju prava mjera njihovog patriotizma, jer je međunarodni ugled "mlade države Crne Gore sada na najnižim granama zbog ove situacije".
Izbor samo jednog sudije bi formalno omogućio da taj sud radi, ali suštinski ne bi mnogo toga promijenio, dodala je, ističući da je neophodno izabrati četiri sudije.
Gorjanc Prelević je ocijenila da su aktuelni kandidati "sasvim solidno stručni" i da su njihove stručne reference očigledne.
"Poslanici su imali priliku da ospore njihovu stručnost i ugled, ali to nisu uradili. Ni poslanici DPS-a, koji odbijaju da za njih glasaju, nisu osporavali kredibilitet, već su ih hvalili. Jedino što se može zaključiti je da se radi o političkog trgovini - dva naša za dva vaša. To uništava volju da se iko nezavisan ubuduće na te konkurse prijavi", upozorila je ona.
Kazala je da je opstruiranje izbora sudija izdaja nacionalnih interesa.
Kovač je kazao da ne želi reći da li su izmjene Zakona o predsjedniku neustavne, jer tako nije okvalifikovao ni to što predsjednik Đukanović nije dao mandat za sastav Vlade Miodragu Lekiću, već da je za to nadležan Ustavni sud.
Što se tiče zamog zakona, ipak, kazao je da se ne može se posmatrati bez "uvodnog dijela i istorije koja je tom zakonu prethodila".
"Ponašanjem predsjednika Đukanovića izvrnuta je demokratija i smisao demokratskog odlučivanja i parlamentarne većine. Primjenom analogije koja ne postoji u Ustavu je pretpostavio volju 41 poslanika", kazao je Kovač.
Ćalović Marković je ponovila da ponašanje Đukanovića ne može biti opravdanje za ponašanje parlamentarne većine.
Ocijenila je da aktuelna većina bježi od izbora jer su vidjeli kako su prošli na lokalnim izborima u Podgorici.
"Rade sve što rade da bi odložili vanredne parlamentarne izbore", kazala je ona, dodavši da je odlaganje lokalnih izbora nije bilo regularan proces. "Ima li odgovornosti ijedne individue koja je glasala takav zakon", upitala je ona.
Kovač se nije složio s ocjenom da neko bježi od izbora, rekavši da nije nikome u interesu da se aktuelna kriza produbljava.
"Svjesni smo da partije koje čine Vladu nemaju legitimitet da vode Vladu u punom kapacitetu i svima je u interesu da dođe do rješenja", dodao je, kazavši da je potpuno legitiman i izbor nove vlade i održavanje vanrednih izbora.
Kovač je istakao da izbor jednog sudije Ustavnog suda nije trajno rješenje, već premošćavanje krizne situacije.
Mora se, kako je kazao, shvatiti da to što će neka partija dobiti kandidata u krajnjem biti loše za državu
"Imamo situaciju da je ustavna žalba u opasnosti da više ne bude djelotvorno pravno sredstvo. To je pravni šamar koji ćemo dobiti ako se ne dozovemo pameti i ne shvatimo značaj te institucije", naglasio je.
Kovač je, govoreći o odlaganju izbora, na podsjećanje da je Ustavni sud oborio odluku parlamenta, kazao da je dugo godina bio diskurs o potrebi objedinjavanja izbora, ali da to očigledno nije urađeno kako treba.
Urednik i voditelj emisije "Načisto" Petar Komnenić konstatovao je da ne postoje diskvalifikacije kada su u pitanju četiri aktuelna kandidata za Ustavni sud - Snežana Armenko, Ilija Vukčević, Jadranka Novaković i Jelena Ružičić.
Upitao je šta se, sa druge strane, zna o sudijama tog suda Desanki Lopičić i Budimiru Šćepanoviću.
Ćalović Marković je kazala kako se zna da su oboje, suprotno zakonu, 2016. dobili stanove od izvršne vlasti.
"Lopičić je dobila stan od 75 kvadrata, koji je platila 12.915 eura, iako je tada imala stan od 69 kvadrata u Podgorici, a suprug kuću od 130 kvadrata i tri poslovna prostora od oko 140 kvadrata. Nije bila u stanju stambene potrebe... i stan koji je imala u vlasništvu poklanja sinu", navela je ona.
Podsjetila je i da je Šćepanović stan od 90 kvadratnih metara platio 13.173 eura iste godine.
"Zakonom je već bilo predviđeno da izvršna vlast ne može davati sudijama i tužiocima bilo kakve stambene kredite ili stanove, već da to mora biti regulisano pravilnicima tih institucija. Ustavni sud ne donosi pravilnik, iako mu je to zakonska obaveza, već se obraća izvršnoj vlasti da im ispunjava stambene potrebe koje nemaju".
"Od sedam sudija Ustavnog suda, koliko smo ih imali, pet je od izvršne vlasti nakon 2016. dobilo konkretno ili stan ili kredit", istakla je Ćalović Marković.
Ocijenila je da je na sceni politička bitka oko toga ko će kontrolisati Ustavni sud. Smatra da izbor jednog sudije nije dobro rješenje, ali da bi se i tako pomjerilo sa "mrtve tačke".
Donedavni sudija Ustavnog suda Miodrag Iličković, čija je izjava emitovana, kazao je kako smatra da bi izbor samo jednog sudije Ustavnog suda bio loše rješenje i privid deblokade te institucije.
Kazao je da se na taj način ne bi postigla ni funkcionalnost tog suda.
Ustavni sud, kako je naveo, ulazi u realnu opasnost da bude nedjelotvoran, odnosno da praktično dođe u situaciju da ga građani "preskaču" i direktno se obraćaju sudu u Strazburu, "kao da ga nema". Kazao je da bi to bilo porazno.
"Ako se uđe u logiku izbora kandidata 'koliko je naših i vaših', onda ćemo dobiti situaciju da će svaka strana obezbijediti blokirajući mehanizam. Ako se izaberu četiri sudije, dovoljan je jedan glas protiv da odluka ne bude donesena. Ni jedna ni druga strana neće moći pred takvim sudom ono što hoće, ali će imati mogućnost da blokira svaku odluku", naveo je Iličković.
Nazvao je bahatošću da se čak ni ne glasa o 22 kandidata.
Naglasio je da je najvažniji zadatak Ustavnog suda da štiti građanina od demokratski, na fer i slobodnim izborima izabrane vlasti.
"Politika, ako hoće taj sud, ona ga može izabrati. Ako želi da ima moć i upravlja sudom, onda ćemo imati partijsku batinu".
Kazao je da nije čuo nikakve primjedbe kada su u pitanju četiri kandidata za sudije Ustavnog suda.
Ćalović Marković je takođe ocijenila da bi glasanje o postojećim kandidatima za sudije Ustavnog suda bilo efikasnije od vraćanja procesa na početak.
Podsjetila je da predstoje i predsjednički izbori, te da kad predsjedniku istekne mandat, tu funkciju obavlja predsjednik Skupštine.
"Istovremeno je predsjednik Skupštine taj koji raspisuje predsjedničke izbore. Ako ne budemo imali Ustavni sud, velika je vjerovatnoća da će predsjednica Skupštine reći da ne može raspisati izbore bez suda, a samim tim, kad Đukanoviću istekne mandat, onda predsjednica Skupštine počinje da obavlja funkciju predsjednice države. Tako propisuje član 99 Ustava, a šta ćemo onda? Na koji način će to da funkcioniše", upitala je ona.
Ključno je izabrati sudije što prije da bi se predsjednički izbori održali u redovnom mandatu, naglasila je izvršna direktorica MANS-a.
Ćalović Marković je navela i da će sudije Ustavnog suda vjerovatno odlučivati i o trećem mandatu Đukanovića, ako bude odlučio da se kandiduje.
"Bio je predsjednik u saveznoj državi, pa je sad imao jedan mandat, i sad je pitanje tumačenja hoće li mu to biti treći mandat ili drugi u nezavisnoj državi", kazala je ona, podsjetivši da se radi o "identičnoj situaciji" kao sa nekadašnjim predsjednikom Filipom Vujanovićem.
"Sad taj sud treba da tumači da li je Đukanović stavio tačku političku karijeru ili ima šansu da nastavi. Mnogo toga je u igri", dodala je.
Kovač je ocijenio da bi vraćanje procesa izbora sudija Ustavnog suda na početak bilo gubljenje vremena
Ne smatra da je rješenje izabrati samo jednog od četiri kandidata, već da je potrebno izabrati makar dva ili tri, a po mogućnosti i sva četiri.
"Ne vidim ništa sporno u biografijama ljudi koji su gradili karijeru u sistemu do 30. avgusta (2020. godine) i ne vidim koja je opasnost da sjutra ti ljudi, koji su bili sudije, na poziciji zamjenika ombudsmana, odlučuju o usaglašenosti Zakona o predsjedniku sa Ustavom. Neka se to odmah stavi pred Ustavni sud, da znamo da li je on ustavan, da bismo znali koja je sljedeća situacija".
Rekao je da rješenje vidi u institucijama.
"Ako ponavljamo izbor, to je novi proces nestabilnosti, nova siva zona, novi problemi koji se dešavaju u radu Ustavnog suda, koji je zatrpan problemima..."
Ustavni sud ne smije biti moneta za potkusurivanje, poručio je ministar pravde.
Ćalović Marković je ocijenila da se izgovor za ponašanje aktuelne većine traži u ponašanju predsjednika Mila Đukanovića.
"Ako se uvede pravilo da ako se Đukanović ponaša na neki način, onda nova vlast može tako ili još gore, gdje Crna Gora ide? Ako uvedemo pravilo da 41 poslanik može da odlučuje o svemu, mimo uzusa, standarda, bilo kakve komparativne prakse, pitam - šta ćemo onda ako se DPS vrati", navela je ona.
Vanja Ćalović Marković je, na pitanje kako ocjenjuje šanse da Ustavni sud bude deblokiran na sjednici Skupštine 28. novembra, kazala da sve zavisi od Demokratske partije socijalista (DPS) i njihovih procjena da li će prihvatiti da glasaju za nekog od četvoro kandidata.
"Ti kandidati su godinama birani na javne funkcije upravo od strane DPS-a, njihovog režima. Nisu nikakvi partijski kandidati nove vlasti, pa da DPS ima izgovor da ne može pronaći nikoga ko ne zavređuje da bude izabran. To će biti pitanje političke odluke te partije, od koje će zavisiti hoćemo li moći izaći iz ove situacije", kazala je ona.
Ako nema Ustavnog suda, nema ni parlamentarnih izbora, upozorila je Ćalović Marković.
Ministar pravde Marko Kovač je rekao da nema informacije vezano za sastanak parlamentarnih stranaka, ima li šanse da se dođe do dogovora i izboru sudija.
"Nadam se da će preovladati razum i da će se shvatiti same institucije Ustavnog suda", naveo je on, rekavši da taj sud ima jednu od najvažnijih uloga u pravnom sistemu naše države.
"Bojim se da će, ipak, preovladati uskostranački interesi i da ćemo ući u novu spiralu neizvjesnosti, koja nikome ne koristi", dodao je.
Ćalović Marković je rekla kako se čini da se oko svega postižu politički dogovori, a da nisu bitne reference, već koju će političku partiju kandidat da "sluša" u svom odlučivanju.
"Trebalo je da nakon smjene vlasti gradimo institucije, a ne da se stavljaju pod političku kontrolu, kako bi se pravili 'mali đukanovići'. Poenta je da institucije štite običnog građanina od svake vlasti, a ne da imamo poslušnike bilo koje vlasti", istakla je ona.
Kako osloboditi institucije i sistem od pogubnih partijskih kombinatorika?
Da li je 28. novembra moguća funkcionalna deblokada Ustavnog suda i ko sve opstruira revitalizaciju te institucije?
Kako je odomaćena antiustavna praksa i kako smo dozvolili da krovni pravni akt brane oni koji su ga bacili pod noge?
Ko bježi od vanrednih parlamentarnih izbora i da li smo postali zamorčad u jalovim partijskim eksperimentima?
Gosti večerašnje emisije "Načisto" su ministar pravde Marko Kovač i izvršna direktorica MANS-a Vanja Ćalović Marković.
U sklopu emisije pogledajte i razgovore sa donedavnim sudijom Ustavnog suda Miodragom Iličkovićem i izvršnom direktoricom Akcije za ljudska prava Teom Gorjanc Prelević.
Bonus video:
