Ambasador Francuske u Crnoj Gori Kristijan Timonije poručio je da je situacija u Crnoj Gori ozbiljna te da nije prekasno za vraćanje na pravi put, ali kaže da sve partije moraju biti svjesne svoje odgovornosti.
Timonije u intervjuu Televiziji Vijesti nije isključio mogućnost da bi Evropska Unija mogla da posreduje između vlasti i opozicije i poručuje da stranke koje pozivaju na proteste moraju biti spremne I da preuzmu odgovornost za sve što se na njima dogodi.
Nije želio direktno da odgovori da li će Francuska sarađivati sa novom Vladom koja se najavljuje, ali ne sumnja da će njen legitimitet biti sporan.
Da li će usvajanje zakona o predsjedniku i neizbor sudja Ustavnog suda usporiti put Crne Gore ka EU i da li je otkazivanj sjednice POSPA pravi potez Brisela u tom pravcu?
Imamo sada jedan loš ambijent. Duboko žalimo što mišljenje Venecijanske komisije nije uvaženo. Venecijansku komisiju čine najbolji pravnici evropskih zemalja koji postavljaju standarde onoga što treba slijediti u evropskom zakonu, odnosno zakonu demokratije. To je osnova i bez nje nije moguće približavanje Evropskoj uniji. Naravno, u pitanju su samo mišljenja, ali zemlje koje žele da uđu u EU uglavnom prate mišljenja Venecijanske komisije. Venecijanska komisija je tražila da se omogući izbor sudija.
Jednostavno, tražila je od Crne Gore poštovanje osnove demokratskog dogovora. Sa druge strane, postoji zakon koji dovodi u sumnju ovlašćenja predsjednika. Kao rezultat imamo različita tumačenja skupštinske većine i predsjednika. Zato je neophodan arbitar, a to je Ustavni sud. Dok se ne imenuju sudije Ustavnog suda venecijanski pravnici su tražili da se odloži glasanje o izmjenama Zakona o predsjedniku.
Dakle, situacija je ovdje ozbiljna. Nije prekasno za vraćanje na pravi put, ali mislim da sve partije moraju biti svjesne svoje odgovornosti. Tako da je sasvim jasan signal koje su poslale evropske istitucije. Ako vaša osnovna pravila igre nisu jasna i demokratska i ako ne slušate mišljenja evropskih pravnika, teško je govoriti o stabilizaciji i pridruživanju, onome što je trebalo da bude tema današnjeg sastanka.
Sami ste rekli Venecijanska komisija, Evropska komisija, pa i Vi sad, poslali ste poruku svim poltičkim akterima da su vije ključne stvari: imenovanje sudija Ustavnog suda I neusvajanje zakona o predsjedniku bez kfalifikovane većine. Činili vam se, da je svaka strana i vlast i opozicija, čula samo onaj dio koji je njima odgovarao?
Tačno je to što ste rekli da svako vidi istinu na svojoj strani. Zato je arbitraža neophodna. I prva stvar o kojoj se mora postići dogovor je određivanje sudija. To je osnova političkog dogovora, države, a mi u Evropsku uniju možemo integrisati samo demokratske države.
Treba apelovati na odgovornost političkih partija. Prije dvije godine je došlo do smjene vlasti koja ne smije da se pretvori u rat. Rat imamo kada je jedno društvo toliko podijeljeno da ne može da postigne dogovor oko arbitriranja. Sa druge strane, ankete pokazuju da 80 osto građana Crne Gore želi ulazak u EU. Oni moraju biti svjesni da će njihovi politički predstavnici sabotirati evropski put ako se nastavi ovako. Stoga, apelujemo na odgovornost. I nije prekasno.
Sami ste rekli da je situacija ozbiljna. To se negdje možda vidjelo i sinoć ispred parlamenta. Imali smo određene nemire, kamenice na parlament dva poslanika su vrijeđana. Kako kometraištete to što se dešavalo sinoć ispred parlamenta?
Žalosno je to što se dogodilo. Nasiljem se sigurno ne može dobiti odgovor na pitanje koje se tiče izbora sudija. Apsolutno je neophodno da se osudi napad na poslanike. U pitanju su predstavnici manjinskih zajednica, i te okolnosti poprimaju neprijatnu konotaciju sa ciljem podrivanja građanskog mira. Politički rukovodioci koji pozivaju na proteste moraju imati osjećaj za odgovornost.
Uporno pominjete arbitra, i mislite na Ustavni sud. Da li milsite da tog arbitra trenutno, možemo doći bez nekog abritra iz međunarodne zajednice?
Najbolje bi bilo da Crnogorci sami zajedno dođu do svog predstavnika. Poslije toliko godina pregovora, pređenog puta i statusa lidera u evropskim integracijama, Briselu i evropskim prijestonicama je neshvatljivo da se zemlja našla u krizi i da joj je medijacija neophodna, u trenutku kada 80% njenog stanovništva teži Evropi.
Kada građani osjećaju da dijele sa Evropom demokratske vrijednosti, društvo bi moralo da samo u sebi pronađe kapacitete za uspostavljanje ravnoteže. Naravno, ako svi akteri budu tražili pomoć nije isključeno da će im se pružiti. Ali, iskreno, to bi bilo šteta. Svjestan sam kvaliteta ličnosti koje bi mogle da dođu do dogovora, ali mislim da su ušli u borbu koja ih vodi u ćorsokak. Ipak, jedna od vrlina Crnogoraca je to što znaju dokle najviše mogu. I mislim da nismo daleko od te tačke.
Usvajanjem zakona o predsjedniku, namjera aktulene većine je da, ukoliko predsjednik Đukanović i dalje bude odbijao da mandat povjeri Miodragu Lekiću, to uradi parlament. Da li bi tako izbrana vlada imala leigitimitet za Francusku i EU. Da li ćete sarađivati sa to vladom?
Ne mogu da odgovorim na to pitanje. Lično, mogu reći da se možemo preispitivati u vezi sa načinom na koji mandat nije ili jeste dat. Ali, to nas vraća na pitanje sudija. Udaljavanjem pozicija zakonodavne i izvršne vlasti nećemo uspjeti da dođemo do zajedničkog građanskog prostora.
Stvari moramo vratiti u ustavni okvir i doći do nivoa gdje ćemo ponovo imati homogenizovan politički život. Nama će biti veoma teško da sarađujemo sa političkim tijelom koje se rasipa. Postaviće se pitanja legitimiteta, kako kažete. Sa tim pitanjima se nećemo suočiti samo mi već i strani investitori, međunarodne finansijske institucije. U takvom kontekstu, zemlja bi se suočila sa teškom situacijom. Rekao bih zato „ne udarajte u zid“.
Još jedno pitanje koje dijeli crnogorsku javnost, posebno ovih dana, a to je Otvoreni Balkan. Kakav je stav Francuske i EU, da li Crna Gora treba da bude dio Otvorenog Balkana?
Za nas je bilo najvažnije da pokrenemo Berlinski proces, što smo i uspjeli. Jer, u pitanju je proces koji je dio vašeg evropskog puta. Shodno ovom procesu, sporazumi između zemalja moraju biti u skladu sa evropskim standardima. To je put koji preferiramo. Mislim da je to i najkraći put do Brisela.
Nedavno smo imali da su se evropski lideri sreli sa liderima Balkana po prvi put na ovom terenu, u Tirani, i da su ponovili njegovu evropsku perspektivu. Naravno, pred nama je još posla, ali treba ostati pozitivan. Takođe, ima situacija kao što je ova kojoj sada svjedočimo, ali put je trasiran. Samo ga treba pratiti.
Pričali smo o važnim poltičkim temama, a najvažnija sporedna stvar na svijetu je fudbal. Ko će osvojiti svjetsko prvenstvo?
Najprije, ovo je jedan veliki događaj koji okuplja ljude i tokom koga je akcenat na sudijama. Fudbal je interesantan jer sa jedne strane proizvodi osjećaj rivalstva, a sa druge ističe zajednička pravila bez čega nema igre.
Znači Francuska?
Oprostićete mi na slabosti prema Francuskoj. Ali, tu je Mesi koji igra za Argentinu, zatim fantastična ekipa Maroka, koja govori francuski, naši evropski prijatelji Hrvati, biće to lijepo finale. Nije pobjeda važna već kvalitet igre.
Bonus video:
