Vršilac dužnosti glavnog državnog arhitekte Vladan Stevović kaže da će ingerencije državnog i gradskih arhitekata biti proširene u novom nacrtu Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata
Stevović je u intervjuu Televiziji Vijesti nacrt Državnih smjernica razvoja arhitekture najavio za drugi ili treći kvartal ove godine.
Sa Stevovićem je razgovarano i o tome da li namjerava da poništi saglasnosti njegovog prethodnika Mirka Žižića na idejna rješenja turističkog kompleksa Skočiđevojka, nakon što je Upravni sud donio dvije presude po tužbama Mjesne zajednice Reževići protiv tih rješenja.
"Sproveli smo javnu raspravu, ona je još uvijek u toku pošto je Mjesna zajednica Reževiči tražila da se dodatno izjasni na određene činjenice i dokaze. Tako da dok se ne završe sve proceduralne stvari i svi novi dokazi ne razmotre, ne mogu reći da li će tu biti pozitivno ili negativno odlučivanje u odnosu na trenutnu situaciju što se tiče tog predmeta. Nakon toga slijedi dodatno razmatranje i donošenje zakonitog rješenja. Verovatno tamo negdje poslije praznika", kaže Stevović.
Da li ste detaljno upoznati sa spisima tog predmeta i da li nalazite da postoje dokazi o nedozvoljenom uticaju projektanta na glavnog državnog arhitektu, odnosno o zloupotrebi službenog položaja vašeg prethodnika, kako tvrde građani MZ Reževići?
To što ste sada rekli, ja ne mogu da tvrdim, niti imam dokaze za to, a negdje bih opet ostavio nadležnim organima da se bave tom temom.
Šta generalno mislite o tom projektu i šta ste kao GGA Budve preduzeli povodom svega što se u vezi sa njim dešavalo?
Nadležnost za objekte preko tri hiljade kvadrata plus objekte četiri i više zvjezdica, bez obzira na kvadraturu nadležnost je glavnog državnog arhitekte. Bio sam upoznat na nivou tog nekog proceduralnog dnevnog rada. Ne bih iznosio lični stav zato što se ovdje radi o jednom objektivnom procesu i želio bih da on bude sproveden u skladu sa zakonom.
Dokle se stiglo sa izradom Državnih smjernica razvoja arhitekture? Je li formiran radni tim, ko su članovi i kad se očekuje usvajanje tog dokumenta?
Morali smo ponovo da objavimo poziv za NVO sektor da bismo formirali kompletnu Radnu grupu, tu su članovi i predstavnici Uprave za zaštitu kulturnih dobara, takođe predstavnik Inženjerske, strukovne komore arhitektata, moja malenkost i predstavnici NVO sektora. Okviran rok za nacrt tog dokumenta bi bio negdje drugi, treći kvartal.
Da li će u novom nacrtu zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata biti promjena u dijelu koji se odnosi na ingerencije glavnog državnog i glavnog gradskog arhitekte? Šta vi mislite da bi trebalo promijeniti?
U novom zakonu će biti situacija dosta slična u odnosu na prethodno zakonsko rješenje, s tim što će nadležnosti glavnog gradskog arhitekte i glavnog državnog arhitekte biti mnogo šire nego što su trenutno postavljene u važećem zakonu. To znači da će biti tretirano kompletno ono sve što podrazumijeva urbanističke parametre iz planova detaljne razrade gdje će glavni gradski odnosno glavni državni arhitekta praktično biti, uslovno rečeno, jedna vrsta prethodne revizije ili male revizije projektne dokumentacije. Ja bi bio čak i rigorozniji. Prvo bi trebalo da bude mnogo transparentnija procedura, a to će se i dogoditi pošto uskoro implementiramo i centralni registar vođenja svih procedura što se tiče Ministarstva koje će biti usko vezane za lokalnu samoupravu.
Ko će nas predstavljati na narednom Venecijanskom bijenalu? Možete li nam reći nešto više o autoru postavke?
Ime kustosa smo objavili 19. decembra i u toku je intenzivna priprema. Ko je? Zoran Lazović, profesor sa Fakulteta u Beogradu.
Da li je vaše poznanstvo sa gospodinom Lazovićem uticalo na njegov izbor?
Apsolutno nije, vjerovatno ste i vidjeli sam raspis poziva za javnog kustosa i svi oni elementi koji su trebali da postoje da bi jedan kandidat bio određen za imenovanje za kustosa. On je ispunjavao sve te kategorije i ima definisanu temu koja je uža u odnosu na temu koja je predstavljena na Bijenalu, a to je laboratorija budućnosti.
Gdje se mogu pogledati pristigle prijave za Bijenale i da li će biti upriličena njihova izložba ili organizovana javna debata?
Biće javna objava, kao što će i kasnije proceduralno svi rezultati i procedure do samog trenutka javnog otvaranja 25. maja 2023. godine.
Da li su rješenja o rušenju više od 40 vikendica u okolini Žabljaka definitivna ili postoji mogućnost da ti građani naknadno legalizuju svoje objekte?
Ko je gradio nakon onog presječnog momenta po važećem zakonu, neće moći da legalizuje svoj objekat. Dakle, oni će definitivno biti srušeni? Ja nisam u Direktoratu koji se bavi tom temom, ali po zakonskoj regulativi i onome što je danas na snazi, a vjerujem da će tako i da ostane, to je neminovnost.
Bonus video:
