Proljećne temperature u decembru i januaru uticale su jako loše na poljoprivredu, a deficit robe mora značiti rast cijena, kazao je poljoprivrednik Dragomir Radosavović.
Radosavović je za Boje jutra kazao da je zbog temperature skoro pola kupusa iz baštine oštećeno.
Naglaša da je i siva trulež napala kupus, a salatu bolest plamenjače. Sedam ili osam tona raštana je, kako je naveo , oštećeno, "požutjeli su mu listovi i pojavile se fleke".
"Nama je oštećeno sigurno oko 70 odsto raštana zbog vremenskih uslova. Velika je vlaga i voda u kanalima, oštećenje listova, plamenjača", kazao je on.
Dodao je i da voće počinje da cvjeta prije vremena.
Na pitanje da li tople temperature utiču na pojavu štetočina i da li ih je primijetio, Radosavović odgovara da je salatu napala štetočina plamenjača i da je za nju najidealnija temperatura od 10 do 15 stepeni. "Mi otvaramo plastenik da 'diše' ali to ne pomaže", rekao je on.
Smatra da su kiše trebale ranije da padaju, a one koje su uhvatile kupus u klijanju će samo još više "da ga razbiju".
"Na Kučkim koritima sadim krompir. Krompir već klija, a vrijeme kad treba je mart ili april. To se nikad nije desilo. Već se roba šteti. Ovo ima i lošu stranu. Sva ova zimska roba će u mart ili april biti skupa jer je neće biti i biće oštećena. Sa svim će da bude problem i to će nam se tek pokazati. Bijeli luk koji sam donio sa planine je već proklijao i sve se šteti", poručuje on.
Radosavović poručuje da bi poljoprivrednicima odgovaralo da su zimi niže temperature i da su i ispod nule, jer će da pobiju svu štetočinu u zemlji i obnoviće je.
Navodi i da nemaju procjenu kolika će biti šteta po njih.
"Nikad se ne zna koje su kulture isplative. Ove godine je 25 centi bila lubenica, a prije dvije godine 13. Jedne godine se isplati, druge ne. Koliko god da se isplati, kad nam ošteti pola ploda, to je neisplativo. Tu je problem i zbog ljudi jer će da bude viša cijena", kazao je on.
Na pitanje hoće li cijena porasti otprilike nekih 10 - 20 centi, Radosavović odgovara:
"Biće i do 40 - 50 odsto. Ako se ošteti pola, tu cijena skače za otprilike 30 do 40 odsto", rekao je on.
Pajović: Sve kulture da prođu kroz period "jarovizacije"
Ljiljana Pajović iz Direkcije za savjetodavne poslove Ministarstva poljoprivrede smatra da sve te kulture treba da prođu kroz period "jarovizacije". Objašnjava da to podrazumijeva pripremanje biljaka u svom ciklusu razvoja za niske temperature.
Pajović je kazala da su svjesni da je poljoprivreda rizična grana privrede, te da je to "fabrika na otvorenom".
"Naš proizvođač koliko god da ulaže, njega štete koje nastaju klimatskim uslovima, pogađaju. Ratarske - povrtlarske kulture na otvorenom polju,više stradaju zbog viskoh temperatura. Svaka biljna vrsta ima pripremanje za period " zimskog odmora". Svi smo svjesni promjena koje nastaju a odnose se na pomjeranje jeseni u period zime i to znači da više nemamo početak zime u decembru nego početkom januara. Zatim se zima pomjera prema proljeću i imamo posle perioda zime kratak period proljeća i onda ulazimo u visoke temperature tokom ljeta. Sve ove promjene su evidente posebno na kulture kao što su pšenica, kupus ili luk", rekla je ona.
Bonus video:
