Kandidatima za predsjednika Crne Gore u trci na predstojećim izborima potrebno je 8.101 potpisa podrške. Državna izborna komisija (DIK) je za to spremila i novi obrazac, a evo šta će se na njemu provjeravati.
"Ime i prezime birača, matični i broj lične karte ili pasoša. Po prvi put u ovom izbornom ciklusu DIK će koristiti softver koji je donacija OEBS-a", kazao je predsjednik DIK-a Nikola Mugoša.
Ipak, autentičnost potpisa i dalje ostaje posao za neke duge organe. Iz DIK-a poručuju da će uskoro u funkciji biti web-aplikacija preko koje će građani moći da provjere je li njihov potpis zloupotrijebljen u izbornom postupku, a u slučaju da se to potvrdi, na potezu je Tužilaštvo.
"DIK ne može vještačiti da li se radi o biraču koji je dao taj potpis podrške. Za to su potrebni vještaci grafičke struke koji bi mogli tako nešto uraditi, ali to nije u nadležnosti DIK-a niti je to na bilo koji način izvodljivo. Jedini element koji ja tu vidim, a koji se može primijeniti u nekoj potencijalnoj budućoj izbornoj reformi jeste mogućnost da se propiše da birači daju potpise podrške pred notarom, na primjer", rekao je on.
Iz civilnog sektora ukazuju da je posebna odgovornost na kandidatima i onima koji će za njih prikupljati potpise.
"Mislim da se svi sjećamo predsjedničkih izbora 2018. kada se na hiljade građana javilo i zapravo prijavilo da nije dalo svoj potpis podrške predsjedničkim kandidatima, odnosno da su njihovi potpisi bili falsifikovani, a lični podaci zloupotrijebljeni. Taj slučaj je, nažalost, ostao bez epiloga, po onoj staroj, tresla se gora rodio se miš", navodi Milena Gvozdenović iz Centra za demokratsku tranziciju.
U DIK-u su odlučili da prvi put imaju otvorene sjednice, koje će se prenositi na Jutjubu, a pripremaju i salu iz koje će komunicirati sa javnošću i tokom izbornog dana...Ono na šta Mugoša ponovo apeluje je izbor sudija Ustavnog suda.
"Jer smo već sada došli u situaciju da bilo koji birač koji u ovom trenutku podnese izbornu žalbu na rad DIK-a, ne može da ostvari svoju zaštitu pred Ustavnim sudom", pojasnio je on.
Iz CDT-a napominju da mandat aktuelnom predsjedniku ističe 20. maja, a sve da do tada ne bude izabran novi, tu funkciju, po Ustavu, preuzima predsjednik Skupštine. Problem je, međutim, što se na još jedne izbore ide po starim pravilima jer poslanici nijesu ispunili svoju obavezu po pitanju izborne reforme.
"Nama, prije svega izbore sprovode partijski kontrolisane institucije, nije nam sređen birački spisak, nijesmo osmislili modele kako da se borimo protiv spoljnjih uticaja na izborne procese, a pored toga vidimo da je potpuno normalizovano i partijsko zapošljavanje i sve druge zloupotrebe državnih resursa koje se vode u funkciji ostvarivanja što boljeg izbornog rezultata", naglasila je Gvozdenović.
U cilju boljeg razumijevanja prava i obaveza svih učesnika izbora, Mugoša je pripremio Vodič, koji je izdao Centar za građansko obrazovanje, a u kome su dati odgovori na sva ključna pitanja.
Bonus video:
