Knežević je na kraju emisije rekao da bi volio da Demokrate zajedno sa DF-om iniciraju skraćenje mandata Skupštine.
"Ako se to ne desi, 16. marta je posljednji rok da se izabere vlada Miodraga Lekića. Pozivam ih da tu vladu izaberemo na prvom vanrednom zasjedanju. Ako se to ne desi, 16. marta se raspušta Skupština, Milo Đukanović ima sve nadležnosti da raspiše izbore najranije 16. maja, najkasnije 16. juna, i pozivam ga da to uradi ako dođe do toga", zaključio je Knežević.
Knežević je naveo da je noć prije nedavnog incidenta ispred aerodroma dobio prijetnju putem Fejsbuka, za koju nije još utvrđeno sa koje adrese je stigla, "da je pravo čudo da sam još uvijek živ, što sam sve uradio od Crne Gore".
Kazao je da je spreman da ode na poligraf.
"Ako se utvrdi da je Milan Knežević na bilo koji način izazvao reakciju tih ljudi (na parkingu aerodroma), ja ću da se povučem iz politike i da se izvinim cijeloj javnosti."
Komnenić je upitao Kneževića da li se kaje zbog izjave da će nositi oružje ako se sa sličnim stvarima nastavi.
"Saopštio sam da sam prinuđen da se branim jer država nije sposobna da stvori elemente kako bih se kao predsjednik Odbora za bezbjednost i poslanik osjećao bezbjednim", naveo je.
"Ja se na dnevnom nivou suočavam sa najgrubljim uvredama i napadima, koje mogu da podnosim kao javna ličnost. Ali, kad osjetim da mi je ugrožen fizički integritet, kad vas osoba poziva da izađete iz kola, upućuje psovke, da će vam otkinuti glavu i da mu se ne sviđa vaša glava, očigledno treba da se osjetite ugroženim", poručio je Knežević.
Kazao je kako želi da radi na smirivanju tenzija.
"Žao mi je ako je neko moju izjavu, da ću nositi pištolj, doživio kao da sam spreman bilo koga da ugrozim, ali sam poslao poruku i državnim organima da svako treba da radi svoj posao i da najzad urade kvalitetne procjene moje bezbjednosti, članova moje porodice, da se ne suočavamo sa ovim na dnevnom nivou".
Knežević je, na pitanje kako doživljava glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića i rad SDT-a, rekao da su napravljeni određeni pomaci.
Upitao je kako to da je Čađenović navodno postao član kriminalne grupe od 2020. a nije bio 2016, 2017. i 2018. za "vrijeme montiranog sudskog postupka", i "kako nije procesuiran zbog pritisaka na bivše agente CIA i njihove advokate".
"U tom dijelu imam zamjerke na rad SDT-a i na gospođu Jovanović, jer smo joj to dostavili kad smo tražili izućeće Čađenovića."
"Za sada, čini mi se da osim sitnijih stvari, na koje smo ukazali, nema osnovnog povoda da bismo ušli u ozbiljniju kritiku", dodao je.
Tvrdi i da su "neki ljudi iz ambasada Kvinte" izuzetno pomagali bivšem GST-u Milivoju Katniću u pisanju optužnice protiv funkcionera DF-a.
Knežević je prokomentarisao i predlog Vlade da se zakonski produži mandat v.d. Vrhovnog državnog tužioca.
Kazao je da čudi inicijativa Vlade, jer je Abazović ranije čak tražio da mandat v.d. VDT-a bude samo šest mjeseci.
"Gospođa (Maja) Jovanović od januara prošle godine nije stavila našu pritužbu na rad Saše Čađenovića i Milivoja Katnića, nije uvažila naš zahtjev za izuzeće Čađenovića... To najbolje demantuje i eliminiše sve medijske spekulacije da je ona bila naš kandidat".
Kazao je da DF neće glasati za rješenje koje je predložila Vlada, jer je "protivustavno, protivzakonito i nije u skladu sa Zakonom o tužilaštvu".
Knežević je rekao da je porpredsjednica Skupštine Branka Bošnjak (PZP) predlogom da se imena sudija Ustavnog suda izvlače ukoliko partije ne postignu saglasnost o njihovom imenovanju, poslala poruku da se Crna Gora nalazi u ozbiljnom problemu.
"Tu izjavu su veoma zlonamjerno kvalifikovali i interpretirali, a ona je saopštila ono što vidi cijela Crna Gora", kazao je.
Sve ono što bude prepreka, a tiče se ideoloških stvari i dalje će biti u moratorijumu kad se eventualno bude formirala Vlada, poručio je Knežević.
"DF je spreman da potpiše moratorijum na sve. Ali, nismo spremni da nas neko vuče za uši i kaže da moramo promijeniti ideološki DNK".
Knežević je rekao da se ne osjeća izolovanim i ohrabrio partije koje "idu ka centru" da se ujedine.
Kazao je da ih to ne gura ka DPS-u.
"Poslije svega što su izgovorili jedni za druge, treba da pošalju poruku da je moguće pomirenje i da treba da budu zajedno. Svi koji žele iz tog centrističkog bloka da se nađu na parlamentarnim izborima, da imaju predsjedničkog kandidata... Ne nanose nam štetu, nego nas homogenizuju i tjeraju da bolje radimo".
Tokom emisije je bilo razgovoara i o nedavnoj sjednici odbora Skupštine Srbije, kojoj su prisustvovali i čelnici više crnogorskih opština.
"Ovdje je jedino problem kad neko iz DF-a ili Crne Gore ode u Srbiju i kaže da je Srbin i da jedan broj doživljava Srbiju kao svoju matičnu državu", smatra Knežević.
Na pitanje voditelja je odgovorio da se ne osjeća kao pripadnik manjinskog naroda. "Niti smatram da oni žele loše Crnoj Gori ako Srbiju doživljavaju kao matičnu državu, uvjeren sam da tako doživljavaju i Crnu Goru".
"Nemam dilemu da je preči interes Crne Gore, ali nije dobro Crnu Goru graditi na naglašenom antisrpstvu", naglasio je.
Kazao je kako ne vidi zašto je problematično da "trobojka iz 1905." bude u nečijem kabinetu.
Podsjetio je da je Srbija izdvojila dva miliona eura Opštini Nikšić za puteve.
"Da li se tim putevima voze ljudi iz DPS-a, oni koji pripadaju tom komitskom pokretu... Tad se niko nije bunio kad je Vučić autoritetom obezbijedio novac".
Podsjetio je i da je predsjednik Opštine Tuzi Nik Đeljošaj saopštio nedavno da je Albanija njemu matična država, ali je Komnenić podsjetio da su Albanci manjinski narod.
"Uvjeren sam i da su većinski, da bi Đeljošaj imao isto mišljenje", naveo je Knežević.
Podsjetio je i da je konzulka Hrvatske u Tivtu bila na štandu HGI i pozivala da se glasa za tu stranku.
Komnenić je citirao predsjednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića (DF), koji je rekao "da je došao momenat kada smo shvatili da Crna Gora nije država za koju smo sentimentalno vezani".
"Vjerovatno je mislio na period od 2006. do 2020. kad je stvarana antisrpska histerija, kad su građani koji su glasali za zajedničku državu proglašavani za antidržavne elemente", ocijenio je Knežević.
"Svi smo mi ne sentimentalno, nego krvno, civilizacijski, duhovno vezani za Crnu Goru. Niko od tih ljudi, saopštavajući da Srbiju doživljavaju za maticu, nije negirao niti eliminisao da Crnu Goru doživljavaju kao maticu", poručio je.
Komnenić je upitao Kneževića da li bi u DF-u kao izdaju doživjeli odluku SNS-a predsjednika Srbije Aleksandra Vučića o prihvatanju francusko-njemačkog predloga za Kosovo, koji prdviđa da se Srbije neće protiviti ulasku Kosova u međunarodne organizacije.
Knežević je kazao kako je uvjeren da Vučić neće prihvatiti ultimatum da Kosovo bude članica Ujedinjenih nacija i da se Srbija neće protiviti tome.
Komnenić je podsjetio na izjavu Vučića da se morati uzeti u obzir da bi odbijanje tog plana značilo zaustavljanje integracija i investicija. Ponovio je pitanje da li bi to značilo izdaju.
"Ni hipotetički ne dozvoljavam mogućnost da će Vučić, državno rukovostvo i srpski narod prihvatiti nešto što bi značilo da Kosovo i Metohija postanu članica UN i međunarodno priznati... Nemam dilemu da će on učiniti sve da ne postanu članica UN".
Knežević je, povodom nedavne izjave o povlačenju priznanja nezavisnosti Kosova, kazao da stav DF-a o tom pitanju nije tajna.
"Ako bi DF sam osvojio 51 odsto i bio dominantan u Vladi, na osnovu programa i politčkih stavova, naravno da bismo to uradili. Ako ne možemo sami imati većinu, stavljamo moratorijum na sva pitanja koja nas dijele".
Kazao je da je bivši premijer Duško Marković na jednoj kosovskoj televiziji govorio da je 85 odsto građana Crne Gore protiv priznanja Kosova i da su odluku donijeli uprkos tome.
"Ko bih bio ja da ignorišem tu volju", upitao je.
Knežević je, na podsjećanje o ozbiljnim optužbama jednog od lidera DF-a Nebojše Medojevića na račun Spajića za kriminal, tokom mandata na poziciji ministra finansija, kazao da Spajić, ako je ozbiljan političar, treba da tuži Medojevića i odgovori na to.
Knežević je, povodom izjava lidera Evrope sad Milojka Spajića o "političkim dinosaurisima" koji bi trebalo da se povuku iz politike, ocijenio da Spajić ima ozbiljan problem sa političkom percepcijom i "doživljajem samog sebe".
"Posebno što je posljednjih 10, 15 godina živio van države i upitno je da li se po Zakonu o predsjedniku može kandidovati, a ja bih volio da se kandiduje".
Podsjetio je da je Spajić od njega mladi tek sedam godina i da je postao ministar zahvaljujući glasovima DF-a.
"Profilisan je kao političar u kampanji DF-a na koju smo potrošili više od milion eura, promovišući njega i gospodina Krivokapića. Tad mu nije smetao DF, naši aktivisti i funkcioneri, koji su radili za njega i Krivokapića."
Komnenić je ukazao da ni DF-u nije tada smetao Spajić.
"Kad je postao ministar i povukao poteze - od privremenog finansiranja, emitovanja obveznica, vezano za dio oko Air Montenegra... naravno da smo počeli da ga kritikujemo", naveo je Knežević.
Knežević smatra da Đukanović do posljednjeg momenta neće obavijestiti članove Predsjedništva DPS-a, "gdje ima većinu", da li će se ponovo kandidovati.
"Mislim da je to gotova odluka kod njega, da li će se nešto desiti u međuvremenu, mogu samo da spekulišem. Primijetio sam da su gospođu Pejanović Đurišić kandovale druge stranke. Ona se nije oglašavala, ali se nije oglašavao ni DPS, koji je njena matična stranka. Sve mi je malo konfuzno, što govori u prilog da ima više zainteresovanih za tu poziciju. Duško Marković se bez borbe neće predati. Takođe je zainteresovana i Draginja Vuksanović".
Knežević je uvjeren da se sudije Ustavnog suda mogu izabrati dvotrećinskom većinom, rekavši da na kolegijumu na tu temu pregovaraju sa svima.
Naveo je da mimo kolegijuma nisu imali direktnih razgovora sa DPS-om na tu temu, osim neformalnih komunikacija u Skupštini, sa tom i drugim strankama, da je neophodno razriješiti krizu.
"Teško možemo ići na predsjedničke izbore bez Ustavnog suda", naglasio je.
Knežević je poručio da će DF glasati za Zakon o lokalnoj samoupravi, i pozvao Demokrate, GP URA i SNP da prije toga na vanrednoj sjednici izaberu novu vladu, ako su svi za to da Miodrag Lekić bude premijer.
Smatra da će se, ipak, do razrješenja krize u Podgorici i Pljevljima prije doći kompletiranjem Ustavnog suda, nego kroz predlog Demokrata.
Ako svako želi da ide na izbore i da se skrati mandat Skupštini, zašto onda ne žele da to i potpišu, upitao je Knežević.
"Ali, ako i ne dođe do toga, po Zakonu o predsjedniku 16. marta dolazi do automatskog raspuštanja Skupštine i Đukanović ima mogućnost da istoga dana raspiše prijevremene parlamentarne izbore".
Komnenić je upitao Kneževića zašto sa DPS-om ne glasaju za skraćenje mandata parlamentu, kako bi bili organizovani vanredni izbori.
Kazao je da neće inicirati skraćenje mandata Skupštini zajedno sa DPS-om, zato što smatraju da trenutno to mogu uraditi sa Demokratama i drugima iz nekadašnje parlamentarne većine.
"Ako hoće drugi da se izjašnjavaju nakon naše inicijative, to je stvar njihove procjene."
Knežević je rekao da je izjava o mogućoj saradnji sa DPS-om iznervirala najviše one koji se "nalaze u koaliciji" sa tom strankom - GP URA i SNP.
"Bio sam precizan - nikakvih koalicija neće biti sa DPS-om Đukanovića, Markovića, Brana Gvozdenovića i svih personifikacija Đukanovićeve vladavine".
Rekao je da govori i o postizbornim dogovorima.
"Ako bi se, poslije nekih izbora, stvorila nova garnitura političara u DPS-u, nakon što bi se ta partija odrekla Đukanovićevog nasljeđa i bila spremna da miri Crnu Goru, mi bismo mogli sa njima, ne da pravimo koaliciju, ali da sarađujemo na određenim zakonskim projektima".
Naveo je i primjer.
"Ako bi neki političari DPS-a saopštili da treba ispraviti nepravdu, da srpski jezik bude službeni jezik i da su spremni da glasaju za to, zašto ne bih glasao sa njima? Ako su spremni da učestvuju u izmjeni zakona, da pored državne zastave bude i narodna zastava - trobojka iz Ustava iz 1905, ako bi bili spremni da povuku odluku o priznanju Kosova, zašto ne bih glasao sa njima", pojasnio je.
Komnenić je podsjetio da je američki zvaničnik Gabrijel Eskobar ranije eksplicitno naveo da u Frontu ne prepoznaju partnera, te da su predstavnici DF-a isticali da je Eskobar rekao "za sada", i upitao da li to znači da su jedno vrijeme pokušavali da postanu "ljubimci tih međunarodnih centara".
"Nikako. Spremni smo da budemo sagovornici, mnogo bi bilo bolje da je Eskobar čuo stavove DF-a. Nismo neprijatelji Crne Gore, SAD, EU, evropskog puta Crne Gore, ali je neophodno da i ta gospoda znaju da je ovo suverena država, da treba da štitimo Ustav i da su nas birali građani".
Upitao je kako se zamišlja da blok koji je osvojio 30 odsto glasova treba izolovati a favoritovati one koji su ispod cenzusa.
Rekao je da nije pokušao da stupi u direktnu komunikaciju sa Eskobarom, ali da je spreman da razgovara sa njim i bilo kim iz Stejt departmenta, o temama vezanim za Crnu Goru i regon.
"Imam kontakte sa određenim ambasadorima iz EU oko društveno-političkih procesa i aktuelne krize i mislim da bi trebalo više da razgovaramo. Ako neko očekuje da dobijemo listicu sa instrukcijama i nalozima i poslije proguta to i radi po uputstvima, mi to nećemo prihvatiti - ni sa ruskim, ni sa srpskim, ni bilo kojim ambasadorom".
Jedan od lidera DF-a naglasio je kako nema dilemu da će kandidat Fronta biti u drugom krugu predsjendičkih izbora i da će pobijediti.
"Ako se desi, hipotetički, da se neki od kandidata ambasadorskog bloka nađe u drugom krugu, suprotstavljen kandidatu DPS-a, svakako da ćemo podržati tog kandidata. Treba da se borimo za spas tih ljudi, da se vrate Crnoj Gori i da ih otrgnemo od malignih uticaja koji prave štetu i njima i državi."
Ambasade Kvinte su, tvrdi, u značajnoj mjeri doprinijele formiranju ove Vlade, ohrabrujući Abazovića i Jokovića da "naprave Vladu sa DPS-om".
"I sad Eskobar govori o tome kako je Crna Gora dotakla institucionalno dno, a upravo je on bio jedan od ključnih koji ih je ohrabrivao u taj projekat. Odluke treba da se donose u Crnoj Gori, a ne u ambasadama, bilo kojim - srpskoj, ruskoj..."
Bonus video:
