Da je v.d. stanje u Crnoj Gori postalo normalno potvrđuje i slučaj Centralne banke Crne Gore(CBCG). Iako je guverneru Radoju Žugiću sredinom oktobra istekao drugi mandat, a šef države Milo Đukanović ga je predložio i za treći, on još nije izabran.
Ne zna se ni kada će tačno Skupština raspravljati o Đukanovićevom predlogu, ali ni o izmjenama Zakona o Centralnoj banci, koje je predložio Demokratski front.
Kakve su finansijske i druge posljedice neizbora guvernera?
Dok u skupštinskim fiokama već četiri mjeseca stoji predlog predsjednika Crne Gore za reizbor guvernera, a od januara i DF-ove izmjene Zakona o Centralnoj banci, Radoje Žugić i dalje je na čelu vrhovne monetarne institucije.
Poslanik Fronta Dejan Đurović očekuje da neće još dugo biti i da će se uskoro glasati o njegovom predlogu zakona da Skupština guvernera bira, na osnovu javnog konkursa i predloga Odbora za ekonomiju, a ne da ga, kao do sada, predlaže šef države.
"Ja mislim da imamo većinu u parlamentu za ovaj način izbora. Javni konkurs bi doprinio da se postigne bolji izbor guvernera nego što je to sad. Sa tim bi dobili jednu široku lepezu eksperata koji bi pokrili mjesto guvernera", rekao je Đurović.
Kada će se na dnevnom redu naći predlog Đukanovića za novi mandat Žugića i DF-ove izmjene zakona, pitali smo kabinet predsjednice Skupštine. U odgovoru iz kabineta podsjećaju da je prva redovna sjednica proljećnog zasijedanja zakazana za 6. mart, a da će Kolegijum odlučiti o datumu druge u dnevnom redu.
"Uskoro se očekuje dogovor na Kolegijumu predsjednice Skupštine koji bi obuhvatio termin i teme naredne redovne sjednice, na kojoj bi se, između ostalih, mogle naći i ove tačke", saopšteno je iz kabineta predsjednice Skupštine.
To što od sredine oktobra nije izabran guverner, šalje lošu poruku, ocjenjuje urednik portala Biznis CG, Predrag Zečević.
Kao ključne posljedice apostrofira izostanak kontrole banaka, i to što nema ko da upravlja depozitima koji su, zbog dolaska ruskih i ukrajinskih državljana, za kratko vrijeme porasli sa 4 na 5 milijardi eura.
"I mi ne znamo što ćemo sa tim novcem. Centralna banka Crne Gore je izgubila tu regulatornu ulogu i značajnu polugu u kreiranju ekonomskog sistema. Centralna banka sad uopšte ne kreira niti predlaže mjere za poboljšanje ekonomskog sistema Crne Gore. Tu ulogu je izgubila. Imali smo krađe, imali smo haose u sistemu", rekao je urednik portala Biznis CG, Predrag Zečević.
Dodatan problem su, kaže, i ekstra profiti banaka.
"Pasivne kamatne stope su na današnji dan 0,26 odsto, a prosječna efektivna kamatna stopa na današnji dan je 5,92 odsto, što znači da banke zarađuju na novac koji je depozit 25 puta. Šta to znači? Da je CBCG propustila priliku da slično kao u Hrvatskoj uvede porez na depozite. Da se uvede porez na ekstra profit energetskim kompanijama i bankarskom sektoru koje su profitirale zbog rusko-ukrajinskog rata. CBCG sad nije regulator. Ona je bukvalno, ja ne znam kako bih je nazvao, Agencija za plaćanje", dodao je Zečević.
Zečević takođe smatra da Žugić ne zaslužuje treći mandat, jer su tokom prethodnih ugašene 4 banke, potrošen ogroman novac iz Fonda za zaštitu depozita, a desile su se i pronevjere.
"Ne daj Bože da nekoj banci treba pomoć i da neka banka pođe u stečaj, FZD ne bi mogao da isplati deponente i vidite u kakvom smo problemu. Ne bi moglo da se desi da, recimo, jedna od šefica CKB bukvalno pokrade klijente za više desetina miliona eura. Centralna banka Crne Gore nije kontrolisala CKB i nije otkrila tu krađu, što je skandal", kazao je Zečević.
Zato, predsjednik Odbora za ekonomiju rješenje vidi u drugačijem izboru guvernera.
"Što se tiče Odbora mi smo spremni da tu odgovornost preuzmemo na sebe i da uradimo taj izbor i konkurs u najkraćem roku", zaključio je Đurović.
Bonus video:
