Problem prosjačenja: Najviše izražen među romskom djecom, policija pasivna

Ključ za suzbijanje prosjačenja je, smatraju u Romskoj organizaiciji mladih, u rukama države koja se ovim problemom uopšte ne bavi

10000 pregleda 5 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Posjeta kafiću ili restoranu na otvorenom, kupovina, stajanje na semaforu – postali su gotovo nezamislivi bez ispružene dječije ruke i molećivog pogleda za neki cent.

Nekada su u pratnji majki koje takođe prose, rjeđe se dešava da vas za novac zamoli odrastao muškarac.

Problem prosjačenja izažen je najviše među romskom djecom. U Romskoj organizaciji mladih ocjenjuju da su nadležne institucije pasivne u rješavanju ovog problema, dok u Upravi policije saznajemo da je tokom prošle godine policija podnijela svega sedam zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka.

Za hranu i za lijekove - novac se na ulici najviše zbog toga traži.

Ispružena ruka najčešće je dječija i romska. Potvrđuju to i stanovnici Glavnog grada, koji se, kako kažu, sažale i udijele im milostinju.

Neki Podgoričani međutim vjeruju kako je prosjačenje postalo unosan biznis, te da iza djece stoje kriminalci i različite vrste zloupotreba.

Ključ za suzbijanje prosjačenja je, smatraju u Romskoj organizaiciji mladih, u rukama države koja se ovim problemom uopšte ne bavi.

"Možda je preoštro da se konstatuje, ali mislim da institucije naprosto ne rade svoj posao, imaju i dovoljno čini mi se i zakonskih propisa i tih parvila koje definišu prosjačenje kao jedan vid kršenja javnog reda i mira, prekšaja čak i u krivičnom zakoniku ima nekih članova koji sadrže taj termin i taj pojam, međutim ono što imamo u praksi je jednostavno djeca se ne sklanjaju sa ulice, ona i dalje ostaju tamo. Imamo slučajeva da djeca čitavo svoje djetinjstvo, čak i do punoljetstva provode na ulici u prosjačenju, tako da čini mi se da je glavna krivica, ako to nije preoštra riječ, insitucija", rekao je Andrija Đukanović iz Romske organizacije mladih..

O pasivnosti svjedoči i odgovor iz Uprave policije, i to samo sa podacima za Podgoricu.

"Službenici policije su tokom 2021. godine u Podgorici podnijeli ukupno devet zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka zbog prekršaja iz člana 30 Zakona o javnom redu i miru, dok je tokom 2022. godine policija podnijela sedam zahtjeva zbog navedenog prekršaja", rečeno je iz Uprave policije.

Ovako je već godinama…

"Po podacima za 2020. je bilo oko 100 slučajeva prosjačenja djece", rekao je Đukanović.

Novinarka Televizije Vijesti: U Podgorici?

"Jeste u Podgorici, ali ne znam kako su ti slučajevi na kraju, čime su rezultirali. Čini mi se da nisu suzbili taj problem, nego da su ta djeca i dalje tu na ulici. Nisu dovoljno zainteresovani za rješavanje ovog problema i da ga shvataju na potpuno pogrešan način kao dio tradicije ili kulture romskog naroda, što je poražavajuće", kazao je Đukanović.

Ipak, odgovornost ni približno ne snosi samo policija.

Jer prosjačenje je itekako u vezi sa školovanjem romske populacije, koja je višedecenijski neriješeni problem, kao i sa nedovoljnom inkluzijom Roma u sistem.

Policija bi, međutim, morala da odigra najznačajniju ulogu kada treba utvrditi za koga djeca i žene možda zarađuju prosjačenjem.

Puko podnošenje prekršajnih prijava nema puno smisla, a, dok institucije ne počnu da se bave i ovim problemom, neke nove generacije djece rašće na ulici sa ispruženom rukom.

Bonus video: