Mandić je, na kraju emisije, kazao da je sada prilika da se realizuje "ono što smo počeli 2012."
"Da kroz pomirenje prevaziđemo nekadašnje podjele. Možemo da okrenemo priču, prošlost ostavimo postrani, pogledamo naprijed. Mnogo je stvari oko kojih možemo zajednički da radimo. Put Crne Gore je da se otvaraju nova radna mjesta, da vratimo djecu iz inostranstva, ova zemlja može da bude bogata i srećna. To je program koji bih zastupao", kazao je on.
Konstatovao je da ovlašćenja predsjednika jesu skromna, ali da može uticati, insistirajući na konsenzusu, da se "okupljamo oko stvari koje znače budućnost za sve".
"Očekujem da ishod bude takav da najbolji pobijedi i da se pruži prilika novim ljudima da se završi posao koji smo negdje uspjšeno ostvarili 30. avgusta 2020. godine", dodao je.
Mandić je, na pitanje da li će se povući sa čela stranke ukoliko postane predsjednik države, kazao da će "u dogovoru sa rukovodstvom stranke iznijeti tu ideju i spremnost da to uradi".
"Zajednički ćemo donijeti odluku, kao i sve dosad", zaključio je.
Urednik i voditelj emisije Petar Komnenić najavio je da će gošća iduće sedmice biti predsjednička kandidatkinja SDP-a Draginja Vuksanović Stanković.
Mandić je, na pitanje da li ima titulu četničkog vojvode, kazao da je jedan "stari, predratni oficir" ostavio imena ljudi za koja je procjenjivao da zaslužuju tu titulu.
"Pošto je to prijatelj sa bratom mog pokojnog djeda, bili su zajedno oficiri, djelovalo mi je uvredljivo da sa nekim papirom počnem da mašem i da isuviše to naglasim, ili da počnem da se od toga distanciram. Ljudi koji su kao i ja dobili taj dokument napravili su skup u Srbiji i obaviješten sam da treba da se položi zakletva. Pošto nisam bio tamo, ne znam kakav je trenutno taj status".
Mandić je rekao da je Dritan Abazović, kao "premijer koji dolazi iz albanskog naroda", kad je u pitanju Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom pokazao "širinu koja nadrasta pripadnost bilo kojoj naciji".
"Razumio sam tad kampanju koja je išla u pravcu da je dobro da je takav čovjek bio na čelu Vlade, jer je riješio veliki problem. Kad su rušili u parlamentu Vladu Dritana Abazovića, i DPS pokrenuo proceduru, te večeri sam govorio iz srca da tu Vladu ne treba srušiti. Da sami taj čin kojim je Abazović uspio da riješi veliki problem zaslužuje poštovanje. To što je politika takva kakva jeste, pa on sad daje podršku gospodinu Bečiću, to je njegovo pravo", naveo je Mandić.
Zahvalio je SNP-u što je dao podršku njemu.
"Da li je to dogovor između Abazovića i Jokovića ne znam, to je manje važno".
Mandić je, na pitanje zašto se nisu ograđivali od Marka Carevića, bivšeg predsjednika Opštine Budva iz redova DF-a, koji je "dokazano okupirao pola miliona kvadrata državnog zemljišta, pretvorio to u svoju đedovinu i valorizovao", kazao da je to kompleksnije pitanje.
"Zakon mora biti jednak za sve, ali to pitanje je kompleksnije. To imanje se ne zove slučajno potok Carevića, to imanje je, prema priči koju sam čuo, najveći dio koju je država oduzela od te porodice. Carević je ugledni preduzetnik koji je uspio da stvori novu vrijednost na tom prostoru".
Mandić je istakao da DPS, a pogotovo lider te stranke Milo Đukanović, nisu partner DF-a.
"Ta partija će imati velikih problema, jer su ljudi iz vrha te partije suočeni sa velikim problemima - povezanošću sa kriminalom, korupcijom... To će se prije ili kasnije utvrditi, posebno sami vrh DPS-a i njihov lider".
Oni koji su glasali za DPS su, kako je rekao, "ljudi kao i mi".
"Nisu krali, niti su šta rušili, imali su neko ubjeđenje, da je možda ta politika imala bolji javni nastup, imali su razne tehnike da pridobiju neke ljude. Ti ljudi koji su glasali DPS nisu naši neprijatelji. Mi smo došli, braćo, da se pomirimo", poručio je Mandić.
Komnenić je podsjetio na Mandićevu izjavu da nikad kao predsjednik ne bi priznao Kosovo, čak i kada bi to učinio neko iz Srbije. Upitao ga je da li bi kao izjavu doživio odluku predsjednika Srbije Aleksandra Vučića o prihvatanju francusko-njemačkog predloga za Kosovo, koji predviđa da se ta država neće protiviti ulasku Kosova u međunarodne organizacije.
Mandić je rekao da ohrabruje Beograd i Prištinu da se pronađe zajedničko rješenje koje bi išlo u prilog poštovanju važećih rezolucija i faktičkog stanja.
"Svi treba da idu u tom pravcu i da ohrabre traženje zajedničkog rješenja koje bi bilo dobro za sve nas. Lično sam smatrao da je Otvoreni Balkan, koji snažno podržavam, inicijativa koja bi omogućila da pravilno funkcionište život na prostoru Srbije i Crne Gore, Albanije, S.Makedonije, Kosova i Metohije... Zalažem se slažno za to rješenje, a ovaj plan - ja nisam predsjednik Srbije".
Kazao je da ne želi da otežava bilo kome pregovaračku poziciju.
"Čvrsto vjerujem da Vučić neće srušiti ni Ustav Srbije, niti postupiti suprotno onome na šta se zakleo. Znam da administracija u Prištini i njihov predsjednik Vlade neće odustati od svojih zahtjeva. Kako će se završiti priča - važno je da se završi mirno i da se dođe do održivog rješenja".
Komnenić je ponovio pitanje da li bi doživio kao izdaju ako Srbija dozvoli ulazak Kosova u međunarodne organizacije.
"Srbija neće dozvoliti, ali da li je ta koja može zaustaviti, to je drugo pitanje", kazao je lider DF-a.
Ponovio je da ima "potpuno povjerenje u to što radi Aleksandar Vučić" kao predsjednik Srbije.
"Tamo se odvijaju neki normalni ugovori vezani za energetiku, zajedničke poslove... Kad ekonomija bude primat u odnosu na politiku, kad počne saradnja kompanija KiM sa kompanijama iz Srbije, kad čvrste granice nestanu i kad bude normalan protok ljudi i roba, stvari će biti mnogo ljudskije, lakše i pitanja koja sad djeluju kao nerješiva će život sam riješiti".
Mandić je, na pitanje da li bi podržao organizaciju Parade ponosa u Podgorici, rekao da predsjednik ima obavezu i dužnost da brine o svakom građaninu, nezavisno od njegove orijentacije.
"Ne želim nikome da oduzmem pravo koje mu daje zakon, da oduzmem slobodu i izbor koje mu je dao Bog. Ne bih ohrabrivao i podsticao niti reklamirao ono što je suprotno našem Ustavu da je brak zajednica muškarca i žene, a svakako bih vodio računa da ljudi koji su osvojili svoja prava, da imaju usvojene zakone koji im omogućavaju da riješe svoj status, da to bude u potpunosti ispoštovano".
Kazao je da dolazi iz "tradicionalne, konzervativne porodice."
"Naša mjerila su drugačija, ali mi to ne daje pravo da bilo koga osudim, niti želim da uđem u bilo čiju spavaću sobu ili bilo koji prostor".
Mandić nije odgovorio direktno na pitanje da li Radovana Karadžića smatra herojem ili ratnim zločincem.
"On je ratni lider Srba u BiH, naš Nikšićanin, plemenski Drobnjak, Srbin iz Crne Gore. Postoje ljudi koji završe kao Radovan Karadžić, koje neko voli, neko mrzi, koje jedan narod polazi od toga da je bio njihov zaštitnik i da ih je spasio, a drugi da ga doživljavaju kao najvećeg neprijatelja. Nije Radovan Karadžić prvi političar i predsjednik koji je završio u memljivom zatvoru, dok mnogi koji su bili u pozicijama da možda mogu uticati na to da ne dođe do sukoba i tragedije koja se desila u BiH, upirom prstom u njega. Želio bih i volio da se okrenemo budućnosti, da pričamo o budućnosti, jer oko prošlosti svak ima svoj osjećaj poštovanja i osude. Moja politika je politika budućnosti".
Mandić je, povodom nepravosnažne presude i kazne od pet godina zatvora u slučaju "državni udar", zahvalio svima koji su donijeli odluku da se taj sudski proces prenosi televizijski.
"Svaki građanin je mogao da se uvjeri o čemu se radi, to je za mene najveća satisfakcija. Volio bih da se procesi koji slijede isto prenose, da vidimo kakvi su to dokazi na osnovu kojih su nas osudili, a kakvi će biti za one koji su nama objašnjavali da su u sudstvu sve časni i moralni ljudi".
Komnenić je podsjetio Mandića da je pozivao "ratne drugove iz 1991. i 1999", u vrijeme usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, i upitao ga da li bi, kao predsjednik, u zvaničnu posjetu Hrvatskoj otišao sa izvinjenjem, ili "ponosnim sjećanjem i anegdotom iz ratnih dana".
"Kad se naša, srpska zajednica osjećala ugroženom u Crnoj Gori, a ima dokaza da je to bilo tako, bila je retorika oštra i žalim zbog nje, ali je ona omogućila da ne dođe do sukoba u Crnoj Gori. Bile su to jake priče, ali je to negdje zaustavljalo drugu stranu da ne pređe granicu koja bi možda vodila i ka najgorem. Crna Gora je prošla bez sukoba koji su imali tragične posljedice", rekao je Mandić.
"Ono na šta sam ponosan, za razliku od Mila Đukanovića - nisam zaplakao nijednu bošnjačku, crnogorsku, hrvatsku, albansku majku... Nisam nikome u Crnoj Gori uradio bilo šta što bi moglo nanijeti štetu tome i njegovoj porodici. Imao sam oštru retoriku koja je bila u funkciji odbrane zajednice koju sam predvodio, bila je i naša crkva ugrožena, nisu tu samo Srbi", istakao je.
Mandić je, na pitanje koje su to izjave koje mu, prema riječima iz predizbornog spota "leže na duši", rekao da žali "zbog nekih rečenica".
"Zbog napada koje sam doživio i pojedinaca koji su negativno reagovali iz Cetinja, odnio sam se sa jednom rečenicom da je to podlovćensko selo koje sebi daje više značaja nego što mu objektivno pripada, a prvi sam u kući vaspitavan šta Cetinje znači za Crnu Goru. To je ta politička borba koja da čovjeku više slobode, a smanji mu odgovornost. U takvom stanju klinča znate da izgovorite više nego što treba. Žalim zbog toga i želim da se izvinim onima koje sam povrijedio takvom rečenicom".
Komnenić je podsjetio Mandića na zalaganje da se sagradi spomenik Aleksandru Karađorđeviću na Cetinju.
"U ovom vremenu, pozicija predsjednika treba da traži najširi konsenzus unutar Crne Gore. Siguran sam da ta ideja ne bi imala prohodnost. Nema potrebe insistirati na nečemu što ne može da se ostvari, osim što bi donijelo pojačane tenzije. Šta će biti u budućnosti... Osjećam, kad splasnu ove tenzije, kad se pomirimo, treba da pronađemo formulu gdje bi, dodirujući se i tražeći to što nam je zajedničko, nekako otvorili prostor i onoga što nam nije zajedničko".
Mandić je, na pitanje voditelja, rekao da će u utakmici kvalifikacija za Evropsko prvenstvo između Crne Gore i Srbije, navijati za Crnu Goru.
"Znam šta sam nekad govorio, ali kao predsjednik osjećam da ova nova Crna Gora, od 30. avgusta (2020) nije više ona u kojoj se diskriminisala zajednica kojoj pripadam. Ona će da bude i naša. Ne tražimo da bude samo naša, ali nam se nije dozvoljavalo da bude i naša. Zato postoje sentimenti i odnosi prema tome".
"Bile su one formulacije da ćemo na traktorima završiti u Srbiji... Iskazujem žaljenje za retoriku za naše strane, ne primjećujem to sa druge strane", dodao je.
Mandić je rekao da je njegova matica Crna Gora.
"Kandidujem se da budem predsjednik Crne Gore, ja nju volim, iako neko pokušava da mi podmetne... Ovo je moja država, želim da sa pozicije prvog čovjeka države pronađem rješenje i ponudim građanima rješenja koja će pomiriti i prevazići jaz koji postoji među različitim nacionalnim zajednicama. Pokušaću da ljude okupim oko onoga što je važno svima nama, na prvom mjestu mislim da je to ekonomija, poštovanje pravne države, borba protiv kriminala i korupcije..."
Stvari koje nas dijele, kako je rekao, prepustiće se prošlosti.
"Svako neka njeguje ono što misli da je važno za njegovu zajednicu. To je formula koja bi bila prikladna Crnoj Gori koja je mala država, ali heterogena, politički, nacionalno... Zemlja koja je najljepša, a koja može da bude najuspješnija na Balkanu".
Komnenić je podsjetio Mandića da je 25. septembra 2007. u razgovoru sa njim, na pitanje da li ima namjeru - pošto je Srbija tada najavila da neće javno saopštavati podatke o tome ko je dobio srpsko državljanstvo - da javno saopšti ako ga eventualno dobije, govoreći u futuru rekao da će "naravno, saopštiti kad dobije državljanstvo Srbije".
"Ja sam vam dao odgovor", kazao je Mandić.
Mandić je rekao da članovi Državne izborne komisije iz DF-a nisu učestvovali u "špijanju" Milojka Spajića.
"Nije problem Spajića što je imao prebivalište, već što je zbunio naše članove različitim pričama i time što nije govorio istinu."
Mandić je rekao da ima državljanstvo Srbije i da je ono dobijeno legalno.
"Nikad nisam imao prebivalište u Srbiji, nikad nisam bio ni na kakvim biračkim spiskovima. Ni 2016. kad su mi policija i tužilaštvo oduzeli pasoš i zabranili napuštanje Crne Gore, nije mi palo na pamet da iskoristim to što sam državljanin Srbije i uzmem ličnu kartu i pasoš Srbije. Imam državljanstvo koje je u potpunosti sa propisima bivše državne zajednice SCG, Ustavom Crne Gore i važećim zakonima, Ustavom i važećim zakonima Srbije. Pošto sam narednih dana pozvan od strane MUP-a da, u proceduri koju predviđaju dokažem i saopštim činjenice vezano za državljanstvo, večeras saopštavam ovdje da imam legalno državljanstvo".
Na pitanje da li je državljanstvo stečeno prije 2006. godine, Mandić je rekao: "Ostavite da saopštim nešto i kada odem... Vama je dovoljno ovo što večeras kažem da imam".
Komnenić je podsjetio da je legalno stečeno državljanstvo ono koje je stečeno prije 2006.
"U skladu je sa ustavnom poveljom državne zajednice SCG, legalno je i ne kosi se ni sa jednim zakonom i Ustavom Crne Gore. Narednih dana kad budem u MUP-u, u potpunosti ćemo raščistiti tu stvar".
Istakao je ponovo da nikad nije imao prebivalište, ličnu kartu, pasoš, niti da je upisan u birački spisak u Srbiji.
Mandić je pozvao "sve predsjedničke kandidate, izuzev Mila Đukanovića, koji dolaze iz parlamentarne većine", da potpišu dokument u kojem će se obavezati da podrže onog od njih koji uđe u drugi krug izbora.
"Ako ne uđem u drugi krug, spreman sam onome ko uđe aktivno učestvujem u kampanji, koliko on procijeni. Da agitujem da mu ljudi koji podržavaju našu opciju pomognu da pobijede Đukanovića. Očekujem da i drugi urade nešto slično, mislim da je to pošteno".
Mandić je rekao da su u DF-u i koaliciji "Za budućnost Crne Gore" željeli da se na predsjedničkim izborima nastupi sa zajedničkim kandidatom i da su smatrali da to mjesto pripada njima.
"Postalo je prirodno da se prihvata da onaj koji ima manju podršku građana ima više u politici i uticaju na vršenje vlasti, nego onaj ko ima veću podršku. Očekivali smo da svi oni treba da podrže kandidata DF-a, odnosno koalicije ZBCG. To se, nažalost, nije desilo".
Mandić je, na pitanje da li će se povući ako ne pobijedi na izborima, rekao da bi u tom slučaju ponudio da uradi ono što je "najbolje za stranku i čitavu našu zajednicu".
"To je da biramo novo stranačko rukovodstvo, da kroz taj izbor nastavimo ovu politiku".
Mandić je kazao da čvrsto vjeruje u pobjedu na predsjedničkim izborima.
"Ne bih ulazio da nemam takvu procjenu i, iz razgovora sa ljudima, čvrsto uvjeravanje da je politika koju zastupam - politika pomirenja, jedina prava budućnost koja je potrebna Crnoj Gori".
Kazao je da je bio jedan od onih koji je "učestvovao u podjelama" u Crnoj Gori.
"Sad je vrijeme da se ujedinimo. Ono što smo se dugo zalagali je u suštini ostvareno 30. avgusta 2020. godine - oborena je autokratska vlast Mila Đukanovića, obračunali smo se sa kriminalnim aparatom kojeg je snažno servisirala ta vlast, imali smo lokalne izbore gdje smo u gotovo svim opštinama pobijedili... Sada imamo tu posljednju tačku koju drži Đukanović, a koja treba da se vrati narodu. Želimo da se završi utakmica koja je dugo postojala, da se ujutro probudite i razmišljate koga ćete da mrzite taj dan. Dolazi vrijeme da, kad se probudite, razmišljate šta možete uraditi za sve, da nema unutrašnjih ni spoljašnjih neprijatelja, već dobra volja i želja da radite sa svima koji žele budućnost ovoj zemlji", istakao je.
Gost večerašnje emisije "Načisto" sa Petrom Komnenićem je predsjednički kandidat i jedan od lidera Demokratskog fronta Andrija Mandić.
Povezani članci
Bonus video:
