Bolovanja, odmori, sigurna penzija, dobar kreditni rejting, redovna, a odskora i uvećana plata vratili su državnom poslu popularnost koju je nekada imao. U januaru ove godine u javnom sektoru bilo je 50 hiljada zaposlenih.
"U javnom sektoru radi nekih 42.862 zaposlena i na to treba dodati one ljude koji rade u lokalnoj samoupravi, otprilike govorimo o nekih sedam hiljada zaposlenih. Prosječna službenička neto zarada u Ministarstvu javne uprave će biti 931 euro za mart mjesec. Doduše mi imamo u Direktoratu, konkretno kojim ja upravljam, dodatak na zaradu u iznosu 30 odsto", kazao je Dušan Polović iz Ministarstva javne uprave.
A rast plata u javnom sektoru trebalo bi da pozitivno utiče u smislu takmičenja i kod privatnika, kazao je u Bojama jutra na televiziji Vijesti Slobodan Mikavica iz Unije poslodavaca. Ipak, plate u privatnom sektoru su dobrim dijelom ispod državnom prosjeka.
"Ajde da uzemo trgovinu, zapošljava preko 30.000 radnika i dominantan je privredni subjekat, negdje za početak godine on je bio 633 što je vidite dosta ispod prosjeka. S druge strane, imamo nedostatak potrebne radne snage, posebno sada u sezoskim poslovima", kazao je Mikavica.
Na pitanje da li je realno da su u javnom sektoru mnogo veće plate nego u privatnom, Polović odgovara da se u tom sektoru posvećeno radi i da je konačno došlo vrijeme za povećanja.
"Imali smo ljude sa kvalifikacijama visoka stručna sprema koji su radili za 450 – 500 eura. Vrlo složene i vrlo odgovorne poslove, vjerujte mi", kazao je Polović.
Ipak, činjenica je da državni aparat ne može da sačuva stručnjake iz pojedinih oblasti, pogotovo onih koje su deficitarne. Recimo, zadržati programera u instituciji, gdje mu je plata ograničena na koeficijent, danas je gotovo nemoguća misija, pošto je sve više IT firmi koje im nude primamljiviju zaradu.
Ali, ovakvi primjeri nisu masovni, pa su na potezu poslodavci. Ako žele da spriječe dalji odliv kadra ili državi “preotmu” radnike, moraće se potruditi da ponude slične ili bolje uslove.
Bonus video:
