Nakon 20. maja, kada novoizabrani predsjednik Crne Gore Jakov Milatović položi zakletvu, sačekaće ga i smanjena predsjednička ovlašćenja zbog toga što je parlamentarna većina usvojila izmjene Zakona o predsjedniku, koje su pred Ustavnim sudom.
Ovlašćenja mu mogu biti dodatno smanjena ako većina u međuvremenu, kako je najavila, usvoji i izmjene Zakona o Centralnoj banci, s ciljem da smijeni aktuelnog guvernera Radoja Žugića.
Iako su predsjednički kandidati, među kojima i novozabrani predsjednik Jakov Milatović, tokom kampanje dali brojna obećanja, mnogi predsjedničku funkciju smatraju protokolarnom.
Dodatno, kada Milatović krajem maja preuzme dužnost od odlazećeg šefa države Mila Đukanovića, dočekaće ga i smanjena ovlašćenja, u odnosu na ona propisana Ustavom.
Za to su zaslužne izmjene Zakona o predsjedniku, koje je parlamentarna većina usvojila krajem prošle godine pa sada ne određuje samo predsjednik mandatara za sastav Vlade nego to radi i Skupština ako predsjednik to ne učini.
Tako je i Miodrag Lekić dobio mandat za sastav Vlade a sve je to sada pred Ustavnim sudom.
Osim mogućnosti vraćanja usvojenih zakona Skupštini na ponovno odlučivanje i raspisivanja parlamentarnih izbora, predsjednik države ima ingerencije i u pogledu nekih personalnih rješenja.
"Oko ambasadora, opoziv i imenovanje ambasadora, predlaganje dvoje sudija Ustavnog suda što će biti vrlo bitno u mandatu budućeg predsjednika Milatovića, predlaganje ombudsmana", kazao je advokat i pravnik Siniša Gazivoda.
Međutim, parlamentarna većina, koja je podržala Milatovića na izborima, ograničila je ovlašćenja predsjednika i po pitanju postavljanja ambasadora pa sada šef države mora da imenuje ambasadora kog je predložila Vlada a podržao skupštinski Odbor, iako to Ustavom nije propisano.
Sve ovo radili su da smanje moć Đukanovića koju mu daje Ustav, ali bi sada na taj način mogla biti smanjena moć Milatovića, osim ako Ustavni sud ne obori sporni Zakon o predsjedniku.
Osim ovoga, parlamentarna većina namjerava da ukine i pravo predsjednika da predlaže guvernera Centralne banke. Taj predlog izmjena Zakona o Centralnoj banci, koji je ranije potekao od Demokratskog fronta (DF), juče je podržao skupštinski Odbor za ekonomiju. Ako zakon bude usvojen, guvernera će ubuduće Skupštini, umjesto predsjednika, predlagati baš Odbor za ekonomiju.
"Vjerovatno su neki naši politički neistomišljenici mislili da će biti izabran novi predsjednik Crne Gore. Da ćemo mi povući ovaj zakon, to je sad u principu naš predsjednik i mi bi trebalo da dozvolimo to. Ako smo demokratsko društvo i demokratska praksa pokazuje ovo, onda ćemo se naravno pridržavati ovoga i izabrati guvernera u interesu države i u interesu svih", rekao je Dejan Đurović (DF), predsjednik Odbora za ekonomiju Skupštine Crne Gore.
Upravo dolazak Milatovića na funkciju šefa države trebalo bi da označi kraj krize na relaciji između predsjednika s jedne i Vlade i Skupštine s druge strane.
Iako se često ukazivalo na bitnost kohabitacije, slučajevi imenovanja ambasadora pokazali su da ona u praksi do sada nije funkcionisala.
Međutim, direktorica MANS-a Vanja Ćalović Marković, smatra da će to zavisiti od ishoda parlamentarnih izbora.
"Mislim da ga čeka dosta izazova, zato što sam sigurna da mnoge političke strukture koje su mu nevoljno pružile podršku u drugome krugu, jer prosto nisu imali nikakav izgovor, nisu mogli da objasne svojim biračima da urade bilo šta drugo", kazala je ona.
U međuvremenu, Ustavni sud možda do 20. maja i razmotri ustavnost osporenih izmjena Zakona o predsjedniku.
Na hitnost u odlučivanju danas ga je pozvao i Institut Alternativa.
Bonus video:
