Trideset litara rakije, pet litara maslinovog ulja, šest kilograma meda, šest porcelanskih setova za kafu i dva seta za vino, četiri broša, tri odijela, dvije kravate, jedan ručni sat... - Ne, nije riječ o spisku za kupovinu neke porodice, već o fakturama za javne nabavke koje su tokom 2021. godine imala određena ministarstva i opštine.
Do ovih faktura došao je Institut alternativa, baveći se analizom javnih nabavki sa posebnim osvrtom na mehanizam direktne pogodbe. Direktna pogodba znači da nema javnog tendera i da vrijednost nabavljene robe i usluga ne prelazi osam hiljada eura.
“Vi naručujete robe ili usluge, čak i radove u nekim slučajevima, direktno od onih koji vama odgovaraju. I što bi neki drugi ponuđač dao državi za hiljadu eura, neko kupi za pet, i to je vrlo velika razlika, i zbog toga se taj mehanizam zloupotrebljava”, kaže Ana Đurnić iz Instituta alternativa.
Ovaj mehanizam nije se samo zloupotrebljavao određenim ugrađivanjem u cijenu, već i time što se naručivalo i kupovalo.
"Da su nabavljali putem tog mehanizma odijela u vrijednosti od 750 eura, zlatna dugmad za manžentne, porcelanske setove za kafu, i tako neke proizvode koji prosto djeluju kao mali luksuz državnoj upravi”, navodi Đurnić.
Slabo kontrolisana i netransparentna potrošnja za javne nabavke karakteristika je crnogorskog sistema javnih nabavki gotovo od njegovog uspostavljanja. Đurnić međutim dodaje da zakonodavni okvir nazaduje godinama, jer smo ranije imali neka ograničenja – tipa na ovakav način moglo se ugovoriti samo 10 odsto poslova od ukupnog novca predviđenog za javne nabavke. Tako se sa nekih 15 miliona eura iz 2017. došlo do 60 milona eura u 2022. godini.
“Kada saberemo za proteklih 10 godina, vidimo da je jedan cijeli godišnji budžet potrošen na taj način, vrlo direktno i vrlo netrasparentno”, kaže Đurnić.
U Direktoratu za javne nabavke kažu da su nekim novim zakonskim rješenjima I aktima, prije svega uspostavljanjem centralnog elektronskog sistema dosta uradili u dijelu transparentnosti javnih nabavki koje su učinili javnim.
“Uveli smo da se za nabavke u vrijednosti iznad četiri hiljade eura, pored toga što se realizuju na način neposredne pogodbe, odnosno fakture ili računa, mora zaključiti ugovor", kaže direktorica Direktorata za politiku javnih nabavki Jelena Jovetić.
Nalazi Instituta alternativa dalje pokazuju da je mehanizam direktne pogodbe tokom 2021. godine bio upotrebljavan u čak preko 90 procenata javnih nabavki.
“To je zaista velika višemilionska suma”, ističe Đurnić.
Iz Ministarstva finansija kažu da razlog za tako veliki procenat tokom 2021. godine treba tražiti u činjenici da te godine nije usvojen budžet na vrijeme.
"I došlo je do premošćavanja određenog perioda, radi funkcionisanja sistema, kroz fakture i neposredne pogodbe”, rekla je Jovetić.
Dosadašnje inspekcijske kontrole pokazuju da je bilo nepravilnosti tokom sprovođenja nabavki putem direktne pogodbe. Od 2021. godine do aprila mjeseca ove godine evidentirano je nekih 30-tak prekršaja.
“Tiču se nabavki avio karata, službenih putovanja, mobilne telefonije. Svi su oni procesuirani, za neke su izdati i prekršajni nalozi, za neke su pokrenuti postupci pred sudom za prekršaje", kaže inspektor za javne nabavke Ivan Milićević.
Za ove prekršaje predviđene su novčane kazne od dvije do 20 hiljada eura. Međutim, ako su počinioci ovih prekršaja ministarstva ili opštine, od kazni neće biti ništa jer se ne može kazniti državni ili organ lokalne uprave. Zbog svega navedenog, Institut Alternativa trazi da se godišnja potrošnja kroz direktne pogodbe ograniči na 20 hiljada eura, nezavisno od ukupnog budžeta naručioca javne nabavke kao i da naručioci imaju obavezu da proaktivno objavljuju sve ugovore i fakture zaključene na ovaj način.
Bonus video:
