Delević: Nasilje nam eskalira, a struka ćuti, vršnjačko nasilje po Krivičnom zakoniku ne predstavlja krivično djelo

Generalni sekretar Vlade Boris Marić potvrdio je Televiziji Vijesti da će Vlada sjutra pokrenuti proceduru i predložiti Ministartvu prosvjete da se sa Izvještaja o sprovođenju Programa za suzbijanje vršnjačkog nasilja i vandalizma u vaspitno-obrazovnim ustanovama skine oznaka tajnosti

17846 pregleda 51 reakcija 27 komentar(a)
Foto: Shutterstock
Foto: Shutterstock

Zbog nasilničkog ponašanja prema dvojici maloljetnih atletičara iz Sarajeva, 18-godišnjem Božidaru Kaluđeroviću iz Bara, tamošnje tužilastvo odredilo je pritvor do 72 sata.

Protiv Kaluđerovića i još četiri maloljetnika, koja su prije dva dana u Baru pretukla mlade sarajevske sportiste, biće podnijeta krivična prijava za nasilničko ponašanje i nanošenje teških tjelesnih povreda.

Uprkos događaju koji je uzbunio javnost dvije zemlje, jedan od maloljetnih nasilnika uspio je da, kako se pretostavlja, pošalje poruku iz policijske stanice u Baru.

Četiri maloljetnika, trebalo bi da budu saslušana sjutra, u hitnom postupku .

Sportisti iz BiH koji su u Crnoj Gori bili na pripremama imaju 14 i 17 godina. Jedan od njih je zadobio teške tjelesne povrede - prelom nosa i jagodične kosti i on će biti operisan u Sarajevu, dok drugi ima lakše tjelesne povrede – posjekotine na potiljku i modrice.

Njegova majka, novinarka iz Sarajeva, Arduana Pribinja, objavila je na Tviteru kako je obaviještena da su četvorica maloljetnih napadača pušteni da se brane sa slobode i da crnogorski zakonski okviri ne predviđaju mogućnost njihovog pritvaranja. Pribinja ističe i kako joj iz Crne Gore stižu brojne poruke onih čija djeca trpe vršnjačko nasilje gotovo svakodnevno, dok politička reakcija izostaje.

"To je problem crnogorskog društva, koji se mora rješavati promjenom zakonskih okvira. Djeca moraju znati da ovakvi postupci neće proći nekažnjeno. A kažnjavaju se adekvatnim sankcijama. U protivnom, politika prije svega, normalizuje najužasnije društvene obrasce, koji će im izroditi nerješive društvene probleme", navela je Pribinja.

Da se nešto mora mijenjati ukazuju i iz Javne ustanove Centar Ljubović. Ističu ipak da oni pružaju usluge, tek kad im se maloljetnici upute rješenjima sudova ili centara za socijalni rad.

"Da li ove ustanove dovoljno koriste svoje kapacitete odnosno mogućnosti i zakonska ovlaščenja nije pitanje za Ljubović, već za njih. U posljednjem periodu zapažamo da sve što se dešava govori nam da pristup struke problemu vršnjačkog nasilja nije adekvatan, te se problemi samo usložnjavaju. S jedne strane nasilje nam eskallira, a struka ćuti", kazala je za Televiziju Vijesti direktorica JU Centar Ljubović Nina Delević.

Da nadležni nešto preduzmu pozvali su ranije i iz Prosvjetne zajednice i NVO sektora.

Generalni sekretar Vlade Boris Marić potvrdio je Televiziji Vijesti da će Vlada sjutra pokrenuti proceduru i predložiti Ministartvu prosvjete da se sa Izvještaja o sprovođenju Programa za suzbijanje vršnjačkog nasilja i vandalizma u vaspitno-obrazovnim ustanovama skine oznaka tajnosti.

Taj program pokazuje kako je sistem uvezan, ko je zašta zadužen i gdje se određene nadležnosti preklapaju.

Delević, koja vodi ustanovu u kojoj je trenutno 12 korisnika iz cijele Crne Gore, detektuje ključni problem:

"Blaga kaznena politika koja se sprovodi za sva krivična djela. Vršnjačko nasilje uopšte ne predstavlja, po našem Krivičnom zakoniku, krivično djelo i to je ono što je glavni problem, s jedne strane. S druge strane, zakonodavni okvir je takav – pričamo sad o problemima iz prakse koje smo imali, da se izvršiocu krivičnog djela - teško ubistvo izrekne se maksimalna kazna koja se propisuje u trajanju od pola godine do tri godine, a mi pričamo o kaznenoj politici za vršnjačko nasilje. Pri takvoj konstelaciji stvari mi ne možemo pričati o kaznenoj politici jer naš krivični zakonik vršnjačko nasilje ne prepoznaje kao društveno neprihvatljivo. I ono što je neophodno da se radi jeste da se radi na izmjenama Krivičnog zakonika i Zakona o izvršavanju krivičnih sankcija prema maloljetnicima u smjeru pooštravanja kaznene politike", rekla je Delević

U Centru su trenutno dva korisnika iz Pljevalja, po jedan iz Berana, Bijelog Polja i Rožaja, a sedam korisnika je iz Podgorice. Sa njima radi stručni tim, koji broji 13 ljudi,

"Tu se radi kompletna dijagnostika, na osnovu toga radi se individualni plan rada. Dijete boravi u ustanovu u zavisnosti ko ga upućuje, centar ili sud, u periodu od šest mjeseci do dvije godine. Osim aktivnosti u ustanovi imaju i one van, to je škola, iako dijete dolazi iz drugog grada, a upućujemo djecu i na radne aktivnosti. Takođe, djeca imaju prvo na izlaske u prodavnicu, na izlaske u grad", rekla je psiholog u Centru Ljubović Marija Varajić.

Iz MUP-a i danas obećanje:

"Događaj iz Bara, kao i niz drugih kojima svjedočimo ovih dana nas opominju da dodatno moramo raditi na sprečavanju vršnjačkog nasilja, što će biti naš prioritet u narednom periodu", rekao je ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić.

Od Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, pak, apel da se s riječi pređe na djela.

"Koliko puta smo trebali da upozorimo da bi spriječili barski scenario? Koliko je ozbiljno ako žrtve čeka špalir da ih zaplaše i obeshrabre. 12 i pet je Crna Goro", naveo je Ombdusman Siniša Bjeković.

Iz Akcije za ljudska prava potenciraju kako je neophodno istražiti da li je motiv napada u Baru nacionalna, etnička ili vjerska pripadnost.

Bonus video: