Djeca sve više očekuju zabavu u svakoj mogućoj aktivnosti koja im se nudi, očekuju brze promjene, stimulacije, što u realnom svijetu nije izvodljivo i moguće, a sve je to posljedica trenutnog stila života jedne porodice i ekranizacije, rekla je u "Bojama jutra" Sanja Kalezić, školski psiholog.
"Djeca su izložena sve više ekranima i samim tim dolazi do prevelike stimulacije mozga i djeca su navikla na promjene i zanimljivu grafiku, teško im je da se usredsrede na aktivnosti iz realnog života".
U crnogorskim školama je u toku testiranje budućih đaka prvaka, što je dio redovne procedure tokom koje se procjenjuju sposobnost, zrelost djece.
"Tu se podrazumijevaju emotivna, socijalna i kognitivna, intelektualna zrelost. To nije test koji procjenjuje znanje djece, već sposobnost da nešto zapamte, pažnja, usmjerenost na određeni zadatak, u kom stepenu su sposobni da logički zaključuju, povežu ono što vide sa onim što treba da urade, koncentracija", objašnjava Kalezić.
Ističe da je situacija zabrinjavajuća i da je sve veći broj djece koja imaju problem da se koncentrišu na određeni zadatak i u nekom dužem vremenskom intervalu, i dodaje da je to gorući problem.
"Sve je manje te igre koja podstiče čula kod djece, posebno u ranom razvoju kada je najvažnije da se stimulišu određene aktivnosti, vještine. Odstupanja od očekivanog razvoja govora su sve veća", rekla je ona.
Navodi da se od šestogodišnjeg djeteta očekuje da može da artikuliše sve glasove pravilno, da mu je fond riječi od 2.500 do 3.000.
"Odstupanja su sad sve veća i prilikom polaska u školu i procjene procjenjuje se koliko je to odstupanje, da li je ometajuće za školovanje ili ipak nije. To je jedan od možda vodećih razloga za odlaganje početka školovanja".
Stručnjak ta rani razvoj dječije inteligencije Ranko Rajović ističe da su u poslednjih 10 godina, iz generacije u generaciju, djeca sve slabija motorički, pažnja, koncentracija, i opšte znanje su slabiji, a rječnici siromašniji.
"Može dijete biti inteligentno, ali ako ima kratku pažnju, ako je slaba koncentracija... Školska djeca ne mogu da uče da čitaju duže od 10 minuta, pa prave pauzu. Ne možemo govoriti snaći će se, mi smo odgovorni", kaže Rajović.
Smatra da se dosta toga može nadoknaditi, ali da je za to potrebno edukovati učitelje.
Bonus video:
