Kalezić o zakonima koji nisu potpisani: Vraćanje parlamentu ili uključivanje izvršne vlasti, nakon izbora

Osim bojnih zakona, bez potpisa predsjednika ostali su i u Skupštini usvojeni sporazumi iz Berlinskog procesa, koji je trebalo da olakšaju putovanja, studiranje i posao u državama regiona

10159 pregleda 3 komentar(a)
Kalezić, Foto: Screenshot/TV Vijesti
Kalezić, Foto: Screenshot/TV Vijesti

Svi zakoni, ali i određeni važni sporazumi iz Berlinskog procesa, koje su poslanici usvojili, od kada je u martu raspušten parlament, trebalo bi da sačekaju novi saziv Skupštine.

Tako misli novi predsjednik države Jakov Milatović, a ista ocjena stiže i iz civilnog sektora.

Razlog – prošli su rokovi za potpisivanje usvojenih akata.

Izmjene Krivičnog zakonika, Zakona o koncesijama, o šumama, o igrama na sreću, Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, o boračkoj i invalidskoj zaštiti, o Centralnoj banci - samo su neki od čak oko 20 izglasanih zakona, od kada je raspuštena Skupština Crne Gore, zbog čega ih bivši predsjednik Milo Đukanović nije potpisivao...

Razmotrio ih je novi šef države Jakov Mlatović, sa svojim pravnim timom

''Razumijem da su ustavni rokovi, koji su predviđeni da predsjednik potpiše te zakone, prošli'', rekao je Milatović 24. maja.

Zato će, poručio je Milatović, sačekati konstituisanje novog saziva parlamenta, a samim tim i ponovna zakonska rješenja.

To kao jedno od rješenja, vide i u civilnom sektoru, napominjući da nepotpisani zakoni ne mogu imati pravno dejstvo.

"Jedan scenario bi trebalo da bude da prilikom sazivanja novog parlamenta se zakoni od strane predsjednika, koji nijesu potpisani, iznova vrate parlamentu na odlučivanje i, naravno, ukoliko za tim bude postojala potreba, i nove javne rasprave i usaglašavanja zakonskog teksta, a tek tada, kada oni budu vraćeni predsjedniku, da slijedi i samo potpisivanje", kazala je Marija Kalezić iz Centra za građanske slobode (CEGAS)..

Drugi scenario, kaže Kalezić, je uključivanje i izvršne vlasti, nakon izbora.

"Gdje bi vlada resornim ministarstvima vratila zakone na eventualnu ponovnu doradu, odlučivanje, a onda i moguće javne pozive za raspravljanje o određenim zakonima, a da tek nakon toga usvajanja unutar parlamenta, opet to ide ka novoizabranom predsjedniku", poručila je Kalezić

Osim bojnih zakona, bez potpisa predsjednika ostali su i u Skupštini usvojeni sporazumi iz Berlinskog procesa, koji je trebalo da olakšaju putovanja, studiranje i posao u državama regiona.

Bonus video: