Milatović je rekao da današnja odluka Ustavnog suda po žalbi SDP-a i moguća ponavljanja izbora na drugim biračkim mjestima odlaže završetak izbornog ciklusa i proglašenje rezultata izbora.
"Nakon proglašenja rezultata od Državne izborne komisije, Skupština ima rok od 15 dana da se konstituiše. Nakon konstituisanja Skupštine, predsjednik otpočinje konsultacije. Bilo je i nekih nagađanja u prethodnom periodu. Mogu mandat da dam na dva načina - ukoliko mi 41 poslanik donese potpis i stanu iza nekog mandatara moram da dam mandat tome. Drugi način je nakon obavljenih konsultacija procjenjujem politički kapacitet. Trenutno javnost zna za političku snagu nakon izbora.... Ko može da dođe do 41 - najveća vjerovatnoća je onaj ko je najsnažniji i ko ima najveći koalicioni kapacitet. Pokret Evropa sad ima najveću snagu i ima kapacitet koalicioni da mogu da dođu do tog broja. Postoje i druge stvari koje se mogu pojavljivati. Meni kao predsjedniku Crne Gore je važno da zemlja dobije stabilnu podršku i da ima podršku najmanje 49 poslanika u Skupštini Crne Gore. I da ta vlada bude principijelno i programski utemeljena na onome što je ubrzanje evropske agende Crne Gore. Sa najvećim legitimitetom u zemlji apsolutno želim da iskažem očekivanje građana u čije ime pričam. Ta vada mora da bude reformska i evropska i da bude stabilna. To kao predsjednik Crne Gore želim", rekao je Milatović.
Govoreći o programu Evropa sad 2, Milatović je kazao da "mora da prođe neki proces".
"Svaka ekonomska politika ima svoje ciljeve i mjere koje treba da dovedu do tih ciljeva. Cilj Evrope sad 2 je bila neto plata od 1.000 eura prosječna i minimalna penzija od 450 eura. Cilj svake normalne vlade je da poveća plate i penzije i zato se bira... To je cilj koji je lijepo vizuelizovan. Rekao sam da je taj cilj realan. U oktobru sam prošle godine napravio plan kako dođi do tog cilja. Mislim da Crna Gora kao mali sistem ako bi dobila stabilnu i funkcionalnu vladu bi mogla da to uradi u okviru svog mandata. Može li da to uradi neko brže, volio bih da to uradi...".
Milatović nije odgovorio na pitanje Komnenića da li je vidio program Evropa sad 2.
Milatović nije želio da komentariše izjavu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića koji je poručio da se on i premijer Dritan Abazović koji su ponudili da Crna Gora posreduje u dijalogu između Srbije i Kosova "da se manu domaćinstva".
Predsjednik Crne Gore je kazao da će u Srbiji razgovarati sa predsjednikom Srbije, kao i sa predsjednicima Vlade i Skupštine te zemlje.
"Mnoge teme treba da budu tema razgovora i biće dio razgovora. Da li ćemo imati neke rezultate nakon tih razloga, uvjeren sam da nećemo preko noći, ali je važno da razgovaramo otvoreno, partnerski i otvoreno", rekao je Milatović.
On je kazao i da ne želi da komentariše mogućnost da bivši ambasador Srbije u Crnoj Gori Vladimir Božović bude ponovo imenovan.
"Volio bih da se dogovorimo o tome da na jesen i mi i oni pošaljemo nove ambasadore i tako normalizujemo odnos sa dva nova ambasadora i restartujemo naše odnose"
Milatović je naveo i da je generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenbera pozvao da dođe u Crnu Gori i da oda počast nevino stradalim žrtvama iz 1999. godine.
"Bio je malo zatečen, ali je dobro odreagovao i kazao da će sa svojim timom razmisliti o tome", rekao je Milatović.
Podsjetio je da je njegova prva zvanična posjeta kao predsjednika bila Briselu i da je tako pokazao šta je prioritet njega kao predsjednika i nada se buduće vlade.
"Prioritet broj dva je normalizacija dobrosusjedskih odnosa. Odnosi između Srbije i Crne Gore u prethodnom periodu nijesu bili dobri... Sa Srbijom želim da normalizujem odnose", rekao je Milatović.
Milatović je rekao i da je Bošnjačka stranka ostvarila dobar rezultat i da pozdravljam odluku da predstavnici manje brojnih naroda treba da budu u novoj vladi.
"To bi trebalo da postane dobra praksa svih vlada. Ali isto tako očekujem i da se promijeni i određeno ponašanje koje je postojalo u prethodnom periodu i donekle bilo promovisano od Bošnjačke stranke. Prije svega mislim na partijsko zapošljavanje na mjestima gdje su ljudi trebali da dođu po konkursima. Imali ste praksu da ste na mnoga mjesta gdje su trebali da dođu profesionalci imali partijska zapošljavanja. Bošnjačkoj stranci je možda i previše prišivena etiketa koju je skoro svaka partija u Crnoj Gori koristila i nadam se da ćemo tu praksu promijeniti".
"U Skupštini Crne Gore sjede proevropske partije koje se zalažu za ulazak Crne Gore u Evropsku uniju", kazao je Milatović.
Komentarišući stav Spajića da GP URA nema mjesta u budućoj vladi, Milatović je naveo:
"Javnost dobro zna koga sam zvao u vladu, kada sam pravio druge vlade, kao na primjer u Podgorici. Nadam se da se pravi u odnosu na neke principe".
Upitan da li misli da bi bila veća šteta od učešća ili ne učešća DF-a u vladi, odgovorio je:
"Pretpostavljam da smo došli u fazu demokratskog razvoja i da građani su ti koji biraju naše vlade. Svako treba da uradi svoj dio posla i da određene stvari koje nekome nijesu prihvatljive i trebaju da postanu zajednički neprihvatljive i prihvatljive".
Milatović je kazao da je za savjetnike u kabinetu "imenovao šest profesionalaca".
"Koji nijesu članovi Pokreta Evropa sad. Na taj način sam pokazao novu praksu. Napravio sam javni poziv gdje sam želio da pozovem ljude da se prijave. Moji saradnici su prošli kroz listu prijavljenih i od hiljadu i nešto prijavljenih veliki broj je profesija koje po sistematizaciji ne odgovaraju profilima potrebama Predsjedništva. Od šest savjetnika koje sam imenovao, tri sam imenovao iz konkursa i pokazao jedan način dodatne transparentnosti...", rekao je između ostalog Milatović.
Milatović je rekao i da razmišljao da zamrzne funkciju u Pokretu Evropa sad.
"Ali to nije predviđeno statutom partije, pa sam odlučio da zamrznem poziciju neučestvovanjem u parlamentarnoj kampanji i dogovaranju naredne vlade", pojasnio je Milatović.
Upitan da li je kao stranački funkcioner uključen u pregovore oko formiranje 44. vlade, Milatović je istakao da je i ranije najavio da neće učestvovati uopšte u izbornoj kampanji.
"Nisam aktivno učestvovao u kampanji i pokazao dobru demokratsku praksu. Ne učestvujem aktivno u formiranju vlade. Spajić je predvodio izbornu listu PES-a, on je taj koji vodi tu komunikaciju i to mu mjesto pripada. Imam prioritet i primat ovomo što se zove predsjednička pozicija i želim da zadržim dozu neutralnosti i objektivnosti", rekao je Milatović.
Naveo je i da sa Spajićem ima "periodičnu komunikaciju".
Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović danas je kazao da SDT ima dva predmeta formirana povodom afere "Do Kvon" u kojoj se pominje i lider Pokreta Evropa sad Milojko Spajić.
Upitan da li to moglo biti prepreka da se mandat za sastav Vlade da Spajiću, Milatović je odgovorio.
"Ne bih komentarisao istrage koje su trenutno pokrenute. Ono što znam je da je Spajić predvodio izbornu listu koja je osvojila najveći broj mandata. Vrlo odgovorno ću pristupiti formalnim konsultacijama koje se tiču formiranja vlade", rekao je Milatović.
Upitan da li je od Spajića tražio objašnjenje o poznanstvima sa Do Kvonom, odgovorio je:
"Dobio sam odgovor kakav je dobila i javnost. Spajić je obrazložio to poznanstvo. Tog čovjeka ne znam. Što se tiče predsjedničke kampanje koju sam vodio ona je u potpunosti jasna, prošla je kroz izvještaj ASK-a i tu su stvari čiste. Mislim da dodatno Spajić i tužilaštvo treba da odgovore na sva pitanja".
Na dodatno pitanja da li će tužilačka odluka biti preduslov za njegovu odluka o dodjeli mandata, Milatović je kazao.
"To zavisi od tužilačke odluke i informacija koje ćemo dobiti kao javnost. Šta drugo mogu da kažem osim to. Imam povjerenje u Spajića da je ono što je rekao istinito".
Predsjednik Crne Gore je poručio i da odgovorna vlast ne bi smjela da funkcioniše po principu da cilj opravdava sredstva.
"Čini mi se da je u prethodnih godinu i nešto dana više puta i nova parlamentarna većina sebi dopuštalka takvu praksu, koja je u prethodnom periodu bila isključivo legat prethodnih parlamentarnih većina. To je neprihvatljivo ponašanje. Apel novom sazivu Skupštione je da u dobroj namjeri pristupa donošenju zakona. Zakon o izmjenama i dopunama zakona o Predsjedniku donijet je uprskos jasnom stavu Venecijanske komisije...", rekao je Milatović.
Dodao je i da je Ustavni sud odluku o izmjenama Zakona o predsjedniku morao da uradi mnogo ranije.
"Ovo ne znači da se miješam u rad Ustavnog suda, imam pravo da u ime građana poručim da Ustavni sud treba efikasnije da donosi odluke, pogotovo ove koje su bile važne u ovih par mjeseci", istakao je Milatović.
Milatović je kazao da je nepoštovanje pravosnažnih sudskih presuda neprihatljivo.
On je komentarisao odluku Sudskog savjeta RTCG, da se i pored presude Višeg suda, za generalnog direktora Javnog servisa izabere Borisa Raonića.
"Ukoliko je došlo do nepoštovanje pravosnažne sudske presude je neprihvatljiva stvar i loša praksa".
Gost Petra Komnenića, autora emisije Načisto, je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
Bonus video:
