Da se kulturnim dobrima ne posvećuje pažnja, svjedoči Lesendro. Tvrđava na obali Skadarskog jezera prepuštena je zubu vremena, pa iako je na putu od Podgorice ka Baru, svi primijete, malo ko svrati. Nema parkinga, ni pješačke staze.
Mještani Vranjine i arheolozi su kazali da je vrijeme da se ovaj prostor konačno turistički iskoristi.
Nekada ključ od Skadarskog jezera, a skoro dva vijeka kasnije, tek oronula tvrđava uz prugu, na jezerskoj obali...
A, za vrijeme vladike Petra II Petrovića Njegoša ova tvrđava služila je kao odbrana od turskih napada i omogućavala neometan ribolov i trgovinu. U posjedu Crnogoraca bila je sve do 1843. godine.
Za ovo ostrvo veže se izreka "Izgore ka vladika za Lesndrom", a odnosi se na događaj iz 1843., kada je turska vojska iskoristila boravak crnogorske na Grahovu i na prepad osvojila Lesendro i Vranjinu.
A, priča o svemu što se dešavalo je duga. Na ključne segmente podsjeća arheolog Dejan Gazivoda.
"Lesendro je tek pripao Crnoj Gori nakon Berlinskog kongresa 1878. i bilo je vojno aktivno do Prvog Svjetskog rata, odnosno služilo je kao oružarnica i vojni magacin", objasnio je Gazivoda.
Ovo kulturno dobro, smatra on, uz relativno mala ulaganja moglo bi da vrati stari sjaj i postane jedno od važnijih mjesta na ovom dijelu Skadarskog jezera.
"Mislim da bi poput Besca mogao biti turistički valorizovan, tako da smatram da bi se trebala izvršiti sistematska arheološka ispitivanja na samom Lesendru, nakon toga naravno ide konzervacija, restauracija i valorizacija. Kao i svaka fortifikacija, ona je vrlo interesantna turistima, takođe imamo taj apekt da je vezana i za Njegoša, mislim da bi se mogao i povezati jedan pravac Žabljak Crnojevića – Lesendro – Besac – Gramažur, imamo tu i ostrva, tako da bi to bila jedna lijepa turistička tura, a da ne pričamo o samom značaju za nas", kazao je Gazivoda.
Iako se nalazi neposredno pored puta o Lesendru turisti ne znaju.
"Tvrđavu sam vidjela nažalost samo u prolazu. Izgleda impresivno zaista, ali i zapušteno, šteta što nije uređeno i što tu nema nekog vodiča koji bi nas poveo u obilazak, jer nisam sigurna da smijemo to sami", rekla je jedna turistkinja iz Finske.
Turista iz Turske je kazao da će obići tvrđavu sljedeći put kada dođe, pošto je, kako kaže, sada samo usput na tom mjestu, dodajući da nije znao za tvrđavu.
"A veže se i za moj narod zar ne?", rekao je.
A, mještani Vranjine najviše su vezani za Lesendro i žale što ovaj prostor nije iskorišćen, za muzej, neki hotel ili ribolovačko odredište.
"Onaj dio tamo (pokazuje rukom) gdje su nekad bili lovočuvari, zapravo i sad su tamo, otvorio se restoran i imaju sigurno prihoda i tamo bi se isto mogao otvoriti restoran", kazao je mještanin Dragan Tičić.
Mještanin Veselin Ulić rekao je da "Nažalost našu i narod osjeća ono što je Njegoš osjećao", dodajući "crkosmo za Lesendom kao Njegoš".
Zato, stručnjaci kažu da država treba da nešto preduzme, a prvo da ukloni dalekovod, koji turiste još više tjera.
"Ne možemo vidjeti neki jasan plan države, jeste da ova tvrđava ima mnogo, ali mislim da bi konačno trebalo krenuti sa njihovom valorizacijom. Mislim da bi baš taj potez oko jezera bio dobar, kako za mještane tako i za samu državu jer bi se uložene pare vrlo brzo vratile", istakao je Gazivoda.
A pored para, vratio bi se i osjećaj za istoriju, koju, reklo bi se, oni koji treba zaboravljaju, jer da nije tako, priča o Lesendru bila bi iz nekog drugog ugla.
Bonus video:
