Od proglašenja Crne Gore za ekološku državu prošle su 32 godine, a tim povodom u Plavu i Gusinju održava se dvodnevna konferencija o glavnim problemima u ovoj sferi.
Domaćini apeluju da se Plavsko jezero spasi od nestajanja.
Plavsko jezero se mora zaštiti od nestajanja i to je problem čitave Crne Gore, rekao je predsjednik opštine Plav Nihad Canović ističiću da su nemoćni da bilo šta urade sami.
Ipak, to nije jedini problem, rečeno je na konferenciji u Plavu i Gusinju povodom 32 godine od proglašenja Crne Gore ekološkom državom.
"Da ćete predložiti stručna rješenja, ali i uputiti i javni apel institucijama da biser prirode Plavsko jezero mora naći način da se riješi problem, da se mora sačuvati od nestajanja. Upravljanje otpadom, svjesni smo da na sjeveru Crne Gore da je crna tačka ekologije. Otpadne vode moraju da budu jedan od prioriteta, jer zagađuju naše livade, zagađuju naše rijeke, zagađuju naša jezera", rekao je Canović.
Ministarka ekologije Ana Novaković Đurović istakla je da se Crna Gora suočava sa sličnim problemima kao i ostatak svijeta a to su klimatske promjene, upravljanje otpadom i zaštićenim područjima.
"A mi smo negdje na početku rješavanja ovih problema", rekla je Novaković Đurović.
Direktor Agencije za zaštitu životne sredine Milan Gazdić, koji je juče rekao da Kotor gubi status na listi Svjetske baštine UNESKA a nakon toga kazao da je to bila nesmotrena izjava, danas se pohvalio rezultatima Agencije, u saradnji sa ostalim institucijama.
"Da se u prethodnom godini izborimo sa ilegalnom eksploatacijom šljunka iz Morače, uspjeli smo zajedno da zaustavimo krivolov na Skadarskom jezeru, zajedno smo po prvi put u istoriji Crne Gore došli do prvih crvenih lista zaštićenih vrsta, po prvi put jednim zajedničkim radom definisali precizne granice i zone svih nacionalnih parkova u Crnoj Gori, realizovali smo veliki projkat sanacije crnih ekoloških tačaka", rekao je Gazdić.
Ekološki aktivista Vuk Vujisić je istakao da samo zajedno možemo riješiti ekološke probleme.
"Pokazali smo da kad se ujedinimo zajedno, kad se aktivisti, građani, institucije, mediji, da su pobjede moguće, mislim da su to pravi principi na kojima treba nastaviti dalji rad, ali i naravno uz pomoć nauke pokušamo da doprinesemo bržem razvoju, oporavku i zaštiti životne sredine", naveo je Vujisić.
Konferenciji prisustvuje 200 učesnika i tokom dva dana biće predstavljeno 120 naučnih radova.
Bonus video:
