Dok svijet proslavlja Dan dostojanstvenog rada, mnogi crnogorski radnici za svoja prava se posljednjih decenija ,ali i u posljednje tri godine, od promjene vlasti, bore na ulicama, protestima, na pragu institucija …
Ključni aspekti dostojanstvenog i sigurnog posla iz definicije različito su se primjenjivani u bivšoj Jugoslaviji i današnjoj Crnoj Gori.
"Ja sam po profesiji ljekar, tako da sam imao u odnosu na druge kategorije solidnu zaradu. Nisam uspio da dobijem stan, ali samo evo osnovnu stavku. Trinaesta plata i zimnica, tako da moglo se sa jednom platom bez ikakvog problema otići sa porodicom na more, nije bilo problema u tom pravcu, kako da Vam kažem moglo se kupiti auto od nekoliko plata", kazao je Radosav Nišavić, radnik u vrijeme Jugoslavije.
"Za današnje prilike to je neshvatljivo. Sa primanjima koja su danas baš teško, a nemate bukvalno nikog ko nema neki kredit, gdje zaposleni ne mogu da iskažu svoje mišljenje jer naravno zna se, dobiće otkaz", priča Saša Peković.
Od socijalnog raja do preživljavanja i straha od otkaza – put od Jugoslavije do Crne Gore...
Da je tako, svjedoči armija onih koji rade sa ugovorima o privremenim i povremenim poslovima, neosigurani radnici, te radnici koji rade na crno, kaže Ivana Mihailović iz Unije slobodnih sindikata.
"Ono što podaci sa terena govore jeste da je tu ogromno polje u kojem svi zajedno, prije svega socijalni partneri, ali i Vlada Crne Gore moramo da radimo kako bismo osigurali svim zaposlenima u Crnoj Gori dostojanstvene uslove rada, što znači poštovanje njhovih osnovnih prava iz rada i radnog odnosa", istakla je Mihailović.
Na nepoštovanje prava zaposlenih ukazuju u Akciji za socijalnu pravdu (ASP) problematizujući i to što veliki broj poslodavaca ne osigurava radnike na puni iznos plate.
"Nedavno sam imala jednu prijavu da u Poreskoj upravi, iz Njemačke su imali neku ponudu da ugrade neki softver gdje bi se maltene na taj način odmah u startu palile lampica da neko ne uplaćuje poreze i doprinose u odnosu na broj zaposlenih u mjeri u kojoj je to potrebno. Nije postojala spremnost da se instaliraju takva rješenja", kazala je Ines Mrdović, direktorica ASP-a.
A upravo zbog nepoštovanja radnih prava i loših uslova “No pasaran” u prethodnih godinu rekao je veliki broj crnogorskih radnika.
I dok za Ministarstvo rada i socijalnog staranja, kako su napisali u odgovoru Televiziji Vijesti, dostojanstven rad čini potpisan Opšti kolektivni ugovor prošle godine, te uvećana minimalna zarada na 450 eura, u stvarnosti se ipak i posao i bolji uslovi rada traže na krovovima fabrike, ulici i na pragovima institucija.
Bonus video: