Briselu se možda proširenje Evropske unije ne čini tako važno, kao Sloveniji, ali je spreman da ispravi greške iz prošlosti u kojoj je podržavao stabilokratske režime na Zapadnom Balkanu – Mila Đukanovića, Aleksandra Vučića i Nikolu Gruevskog. Ovim priznanjem slovenački evroposlanik Klemen Grošelj počinje intervju za Televiziju Vijesti.
"Mislim da je Crna Gora jedina država na Zapadnom Balkanu koja bi mogla biti članica EU i prije 2030. godine. To što još mora da uradi je da završi pregovore, napravi širok društveni konsenzus oko EU i to je istorijska mogućnost. Otvoreno rečeno, u interesu EU je da se makar jedna država priključi, i tu vidim Crnu Goru, jer ćemo tako simbolički pokazati drugima da pristupanje nije mrtvo slovo na papiru", kaže Grošelj.
Pristupanje je kao tango, ples za dvoje, pa entuzijazam Evropske unije nije dovoljan bez entuzijazma nove crnogorske vlade.
"Političke snage, kako u Crnoj Gori, tako i u drugim državama Zapadnog Balkana, nakon političke volje da nastave pregovore, po pravilu zaborave na drugi dio a to je implementacija. Nije to samo donijeti zakon i štrikirati, nego se mora reformisati pravosuđe i pokrenuti institucije", navodi Grošelj.
Iako je Slovenija zbog graničnog spora godinama blokirala ulazak Hrvatske u EU, Grošelj je uvjeren da granični spor Crne Gore i Hrvatske na Prevlaci neće kočiti naš put ka Evropi. Ono što mogu biti barijere su eventualni potezi partnera budućeg premijera Milojka Spajića iz redova koalicije "Za budućnost Crne Gore.”
"Da li smo njima oduševljeni? Nismo. Ali očekujemo da se ispune obećanja koja je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović nedavno dao u Briselu. To su: da će Crna Gora ostati na evropskom putu, da će zatvoriti sva neispregovarana poglavlja i na to računamo", rekao je Grošelj.
Grošelj dodaje i da mjesto Crne Gore nije ni sa Rusijom ni sa Srbijom već u Evropskoj uniji, a do nje vode široke koalicije i vladavina prava kao uslov svih uslova.
Bonus video:
