Mujović je rekao, povodom projekta hidroelektrane "Komarnica", da se radi procjena uticaja na životnu sredinu, a predmet je pod ingerencijom Agencije za zaštitu životne sredine i očekuju njihov stav.
"Sa aspekta EPCG postoji idejno rješenja, zagovaranje sa njihove strane da se projekat realizuje. Negdje imaju puno utemeljenje u takvoj konstsataciji, to je hidroelektrana gdje ne bi bilo potrebe da se iseljava stanovništvo ili potapa dio teritorije. Ima dosta argumenata za. Sa druge strane, imamo i protivljenje ekološkog sektora, pokreta Zelenih, i njih treba doživjeti sa najvećim uvažavanjem", naveo je ministar.
Naglasio je da je više pristalica toga da se rade "one nesporne stvari" poput, kako je rekao, HE "Kruševo", hidroelektrane na Ćehotini, prevođenje rijeke Zete u Slano i Krupac...
Rekao je da treba cijeniti mišljenja relevantnih institucija. "Odakle mi pravo da negiram stav institucije koja je direktno zadužena za izdavanje nekog mišljenja, u ovom slučaju ekološkog", naveo je Mujović.
Kazao je da prethodno navedeni projekti mogu nadomjestiti količinu električne energije koja bi se mogla proizvesti u "Komarnici".
Za tri godine, u energetskom sektoru zaposleno je 1.100 radnika.
Mujović je, na pitanje da li će preispitati takve odluke, rekao da se prekomjerno osjeća najviše kod kompanija čiji su poslovni rezultati loši.
"Ako imate višak radnika u jednoj Željezari, gdje je gubitak za sedam, osam mjeseci nekih četiri miliona eura, imate višak od najmanje stotinu radnika, imate Solar gradnju, gdje je višak radnika takođe oko 100, gdje su dugovi narasli na više od dva miliona eura, onda je to strašan problem", naveo je on.
Rekao je da se za Željezaru mora tražiti novi menadžment, te rekao da će tražiti strateškog partnera za pokretanje ključnih pogona.
Naveo je da imaju obećanje iz EPCG da će do kraja mjeseca, "mada je to previše optimistično, možda sredinom decembra", biti javni poziv za strateškog partnera za Željezaru.
"Sam taj proces izbora partnera traje, a za to vrijeme se generišu novi gubci, a neko mora pokrivati plate zaposlenih. U ovom slučaju EPCG, a to se opet manifestuje na državu. Profit EPCG ne ide na stavke gdje bi trebalo, nego morate podmiriti zarade zaposlenih, to je mjesečno 350-380 hiljada eura, to nije mala stavka", istakao je.
Mujović je rekao da su mu radnici Željezari "ulili nadu" da za tu kompaniju "ima spasa".
"Kad imate želju radnika da rade, kažu - ne biramo posao, način da pomognemo... To je dobra poruka. To je grupa ljudi koja doživljava emotivno Željezaru i koja je spremna da radi", naglasio je.
Krivokapić je rekao da će EPCG predložiti "neki model koji je prihvatljiv i za jednu i za drugu stranu".
Mujović je takođe rekao da će raditi da se "nađe dobra mjera kompromisa".
Ministar je, na pitanje da li je povećanje struje izvjesno, a da samo ostaje da se sazna u kojoj mjeri, rekao da nema razloga "ni za kakvu uznemirenost i paniku".
"Ništa se spektakularno neće desiti ni značajno promijeniti. Ako budu neke korekcije, obaveza naša je da vodimo računa o građanima, da oni najosjetljiviji to ne osjete. Ako odluka EPCG bude takva, tražićemo modalitete da zaštitimo sve one koje treba zaštititi".
Mujović je naveo da je CEDIS imao gubitak od 23 miliona, kao posljedica toga što su se odrekli regulatorno dozvoljenog prihoda.
Mujović je rekao da se nijedna roba ne smije tretirati kao socijalna kategorija.
"Vlada treba da kroz paket mjera da štiti takve stanovnike i obezbijedi da ih eventualno povećanje cijena struje ne košta sa aspekta srozavanja njihovog ionako lošeg standarda", dodao je.
Upitan da li misli da EPCG ne bi trebalo da ima monopol, rekao je da se mora podsticati konkurencija. "Kroz tu konkurecniju treba da se pitanje cijene izniveliše i dovede na realan nivo".
Na pitanje postoje li pretpostavke da se računi za struju od 1. januara uvećaju, ne samo na osnovu stavki CEDIS-a, već i na osnovu energije za koju je odgovorna EPCG, odgovorio je:
"Sa aspekta CEDIS-a imamo jasnu situaciju, REGAGEN je dozvolio da prihod bude uvećan i sa tog aspekta postoji vrlo velika vjerovatnoća da će do uvećanja doći za 5,64 procenata. Kakva je politika Elektroprivrede, 'ajde prvo da čujemo njihov stav. Ne bih volio ništa da prejudiciram, oni će odlučiti".
Rekao je da se mora obezbijediti održivost sistema. "Ja bih bio najsrećniji da možemo građanima reći - nema plaćanja računa. To je demagogija i populizam", dodao je.
Kazao je kako je siguran da EPCG ima na umu ekonomsku situaciju i da neće uraditi ništa nauštb standarda građana i da će se racionalno ponašati. "Ali isto tako ih ohrabrujem da naprave održivu priču i razmišljaju o svojoj kompaniji, a ne da idu protiv samih sebe, jer je to atak na sve nas, ne danas, ali već sjutra".
Upitan koje je to povećanje koje bi bilo adekvatno, kazao je da bi tu odluku prepustio kompaniji. "Mislim da će tu biti realni i objektivni. Kakvi god da budu, Vlada je ta koja treba da ublaži sve potencijalno negativne socijalne implikacije kao posljedica povećanja struje. Za to imamo zakonsku mogućnost i to ćemo iskoristiti".
Krivokapić je, upitan kada će se Elektroprivreda izjasniti o tome da li će biti povećanja njihovih stavki na računima i od čega to zavisi, pojasnio da EPCG nema ograničenja u smislu da li REGAGEN treba nešto da odobri, i da može o tome slobodno da odluči.
"Radi se biznis plan, budžet za sljedeću godinu, menadžment priprema taj dokument sa svojim prihodnim i rashodnim stranama. Na osnovu budžeta, koji će se usvojiti na menadžmentu i predočiti odboru direktora, biće jedna od stavki i sama cijena električne energije. Zavisno od toga šta su rashodi, prihodi, troškovi planiranih investicija, formiraće se i sam predlog cijene", naveo je on.
"Ne mogu u ovom momentu reći da li će povećanje biti ili ne, ali situacija je puno bolja nego 2022. godine, kad se nije poteglo za tom mjerom", naglasio je.
Upitan da li će odluka o poskupljenju biti tržišna ili politička, rekao je će "država morati da sprovede svoju politiku, a taj rad će morati da bude sinhron".
"Ne možemo ići ni na tržišne osnove, ako bismo išli, cijena električne energije bi prema potrošačima mogla poći dva puta. To je neodrživo, izazvalo bi talas drugih posljedica - inflacije, rasta drugih cijena..."
Ivanović je rekao, upitan o eventualnom povećanju iznosa prosječnog računa za struju, da su dobili preliminarni izvještaj Regulatore agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (REGAGEN) koji će ići na još jednu javnu raspravu, 27. novembra.
"Što se tiče donošenja regulatorno dozvoljenog prihoda koji se odnosi na CEDIS, REGAGEN je tu iskoristio zakonsko pravo i neka sredstva koja smo tražili, recfimo za 2024. prebacio u 2025. Tako da je za 2024. odobreno 98 miliona, a za 2025. odobreno 111 miliona. Prebacili su 7,6 miliona. To su sredstva koja imaju pravo da prebacuju u toku regulatorno dozvoljenog perioda", naveo je Ivanović.
Mudreša je upitala koliko će nakon odobrenja prosječni račun iznositi u januaru.
"Povećanje će biti od nekih 5,64 odsto. To je nekih 1,60 - 1,70 na prosječnom računu od 30 eura.
Povećanje se odnosi na stavke angažovanja mrežnih kapaciteta i gubitaka na mreži.
Mudreša je upitala ko će na kraju odlučiti hoće li biti računi za struju uvećani, bez obzira što je REGAGEN odobrio dozvoljene prihode koje je CEDIS tražio.
Ivanović je pojasnio da Agencija nije još dala odobrenje, već samo dala informaciju "da bismo mogli da se spremimo za javnu raspravu".
Rekao je da je prošlogodišnje odustaja nje od zahjteva uslijedilo nakon pisma namjere koje je poslala Elektroprivreda, koja je 100 odsto vlasnik CEDIS-a. "Mi smo postupili po tom pismu koje je, po mojim informacijama, pravo obavezujuće".
Upitan da li na javnoj raspravi i u kom smislu odluka može biti promijenjena, Ivanović je odgovorio: "Ja to sad ne mogu s ovog aspekta da kažem".
Da li će odluka o tome treba li da poskupi struja biti donijeta na osnovu tržišnih principa ili će to biti stvar političkog dogovora?
Na koji način bi cijena struje mogla da utiče na budućnost elektroenergetskog sistema u koji se decenijama ne ulaže?
Kakve promjene su neophodne u energetskim kompanijama i ko će njima upravljati u narednom periodu?
Gosti večerašnje emisije "Reflektor" sa Aleksandrom Mudrešom su: Saša Mujović - ministar energetike i rudarstva, Darko Krivokapić - Direkcija za upravljanje energijom u EPCG i Vladimir Ivanović - Operativna direkcija CEDIS-a.
Bonus video:
