Dok su najiskusniji ljekari odlazili iz Kliničkog centra u privatni sektor, u Crnu Goru su za vrijeme mandata ministra Dragoslava Šćekića stigli doktori iz drugih država. Ipak, iz Ljekarske komore tvrde da su i oni uglavnom jačali kapacitete privatnog, a ne javnog zdravstva.
“Ovi ljudi rade uglavnom u privatnoj praksi. Od 45 ljekara praktično šest samo rade u javnom zdravstvu. Zašto dolaze ljekari i rade u privatnim zdravstvenim ustanovama? Zato što je ovo jedno tržište koje je potpuno anarhično i ne kontroliše rad ljekara koji su došli u privatnim zdravstvenim ustanovama”, kazala je Žanka Cerović iz Ljekarske komore.
Iz Ljekarske komore su ovo saopštili na konferenciji “Servis po mjeri građana” koju je organizovao Sindikat doktora medicine odakle tvrde da Šćekić nije, kako je obećao, unaprijedio zdravstvenu zaštitu u Crnoj Gori. Sindikat je monitoringom utvrdio da će se odliv kadra iz javnog zdravstva nastaviti.
“Nekoliko ljekara nam je najavilo odlazak iz državnog sektora i prelazak u privatnu praksu. Kad smo ih pitali iz kog razloga, uglavnom navode haotično stanje u zdravstvenim ustanovama koje se tiče loše organizacije rada. Ministarstvo zdravlja na čelu sa Dragoslavom Šćekićem uvećalo je broj radnih mjesta predviđenih sistematizacijom sa 84 na 116", istakla je Milena Popović Samardžić iz Sindikata doktora medicine.
Niz kritika Sindikat je iznio i na račun ranije resorne ministarke Jelene Borovinić Bojović.
“Sistem 'Brže do ljekara' nije implementiran, niti je imao ikakvog efekta na smanjenje listi čekanja,sistem povezivanja izabranog doktora sa specijalistom nije uspostavljen za vrijeme mandata doktorice Borovinić Bojović, čak je izabranim doktorima onemogućen uvid u otpusne liste pacijenata koji se liječe u Kliničkom centru", rekla je Popović Samardžić.
Iz Sindikata doktora medicine spore i to što u crnogorskom zdravstvenom sistemu ne postoji jedinstven način bodovanja kandidata za direktore zdravstvenih ustanova, već se to pojedinačno propisuje aktima o sistematizaciji.
“Smatramo da je potrebno propisati od strane Ministarstva zdravlja neki jedinstven način, a ne da to bude prepušteno ustanovama, pa da ukoliko danas, ja sam epidemiolog i možda nekom odgovara da ja danas budem direktor neke zdravstvene ustanove, u sistematizaciji će stojati da direktor te zdravstvne ustanove treba da sadrži potrebnu kvalifikaciju – epidemiolog. Takvo crtanje kriterijuma za imenovanje direktora potrebno je izmijeniti", kaže Popović Samardžić.
Stara boljka ostaju i bolovanja, za koja u Sindikatu kažu da se i dalje ne kontrolišu na pravi način, a samo u prošloj godini je u te svrhe plaćeno oko devet i po miliona eura.
Bonus video:
