Podgoričke Demokrate ne odustaju od "Ulice Pavla Bulatovića", Ćađenović: Razloga više nego dovoljno

Podgoričke Demokrate ne odustaju od predloga da se, među ulicama koje treba imenovati u Glavnom gradu, jedna nazove po Pavlu Bulatoviću.

Za to je, kaže odbornik te partije Vladimir Čađenović, razloga više nego dovoljno.

"Jedna od prvih žrtava tranzicionog perioda i organizovanog kriminala je Pavle Bulatović i zaista, kao simbol te borbe, kao čovjek koji je prolio nevino svoju krv u toj borbi, treba da nosi ime u Glavnom gradu, a zaista biografija Pavle Bulatovića je i pored te činjenice bogata, od Univerziteta Crne Gore gdje je započeo svoju radnu karijeru preko obavljanja najviših državnih funkcija. Postao je i ostao znamenita ličnost, ponos Crne Gore i jedan od njenih najboljih sinova", navodi Čađenović.

I dok su, s jedne strane, Demokrate uvjerene da će njihov predlog Savjet za davanje predloga naziva naselja, ulica i trgova jednoglasno usvojiti, nevladine organizacije Akcija za ljudska prava (HRA), Anima i Centar za građansko obrazovanje (CGO) predstavnicima institucija uputile su protestno pismo za zahtjevom da se taj predlog povuče, podsjećajući da je Bulatović, u vrijeme deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica, bio ministar unutrašnjih poslova SR Jugoslavije.

"Došli bi, ukoliko se taj predlog usvoji, u situaciju da u Glavnom gradu ulica nosi naziv po čovjeku koji je indukovao jedan od najvećih ratnih zločina u novijoj istoriji na teritoriji Crne Gore. Ono što je ironično u ovom slučaju je da ovakav predlog dolazi od strane onih ljudi koji su opravdano kritikovali prethodnu strukturu vlasti, čiji su reprezentanti imali određenu ulogu u tim ratnim godinama i svakako postavlja se pitanje odakle, odjednom takav čovjek", kazao je Nikola Obradović iz CGO-a.

"Taj čovjek nikada nije bio niti optužen za taj slučaj ili u tom predmetu, niti postoji pravosnažna presuda u odnosu na gospodina Pavla Bulatovića", poručio je Čađenović.

2009. godine, tokom suđenja za deportaciju, više svjedoka i optuženih policijskih službenika aktivnih u vrijeme ovog ratnog zločina saopštilo je da je upravo od Bulatovića, kao tadašnjeg prvog čovjeka MUP-a, u maju 1992. stigao telegram u kome je stajalo da se postupi po zahtjevima MUP-a Republike Srpske, te da se izbjeglice liše slobode i vrate na teritoriju BiH.

Bulatovićevu odgovornost konstatovao je 2011. godine Viši sud u Podgorici, koji je devetoro optuženih u ovom predmetu oslobodio sa obrazloženjem da su oni postupili po naredbi.

Iako je dopis NVO upućen potpredsjedniku Vlade i prvom čovjeku Demokrata Aleksi Bečiću, ministarki evropskih poslova Maidi Gorčević, odgovora za sada nema.

"Mi smo odgovore dobili od gospodina Pejovića i gospođe Vujović. Boris Pejović u svom odgovoru navodi da je savjet kojim on predsjedava, odnosno na čijem se čelu nalazi, u obavezi da razmatra svaki predlog koji do njega dođe, uključujući i ovaj ako i kada on dospije na dnevni red uz obrazloženje predlagača. Ministarka kulture i medija Tamara Vujović navodeći da nema zakonska ovlašćenja da utiče i sugeriše lokalnim samoupravama na podizanje spomenika i obilježja, niti da sprečava davanje predloga za njihovo podizanje ili nazive", objašnjava Obradović.

Kada će biti zakazana sjednica Savjeta za davanje imena ulicama, koja je trebalo da se održi sredinom februara, a na kojoj će se između ostalog razmatrati i ovaj predlog, od predsjednika tog tijela Borisa Pejovića, Televizija Vijesti nije uspjela da sazna.

Pavle Bulatović ubijen je u Beogradu 7. februara 2000. godine. Ubistvo nikada nije rasvijetljeno, a već više od dvije decenije spekuliše se da su za to odgovorne bezbjednosne strukture tadašnje vlasti.