Crna Gora nije usamljen slučaj. Ni u jednoj državi članici Evropske unije (EU) još uvijek nije postignuta potpuna jednakost polova, iako se na nekim važnim i vrlo odgovornim funkcijama u Evropi trenutno nalaze žene.
I one na tim pozicijama nijesu "dekor" ili puka kvota, već zaista donose odluke.
Neke od njih su predsjednica Evropske komisije (EK) Ursula fon der Lajen, direktorica Medjunarodnog monetranog fonda Kristalina Georgieva ili prva žena Evropske centralne banke, Kristin Lagard.
Slika u Crnoj Gori se jeste promijenila, malo. U Vladi trenutno imamo četiri žene, ministarku evropskih integracija, prosvjete, nauke i inovacija, rada i socijalnog staranja i kulture i medija.
Parlament ima jednu potpredsjednicu.
Ipak, centar moći je na drugoj strani. I dalje na mjestu predsjednika države i Vlade ni u naznakama žene. Liderske pozicije u partijama rezervisane su za uslovno rečeno, "jači pol". Pa i kad se pregovora o novim koalicijama i većinama, tu partijski drugovi najviše računaju na sebe same.
"Što govori da je pod uticajem nekakvih trendova, procesa evropskih integracija, priča o modernizacijama, nekakvih očekivanja i potreba javnosti započinjanjem broja žena, došlo do pomjeranja jednog broja muškaraca sa mjesta odlučivanja i da su njihova mjesta zauzele žene. Međutim, da su muškarci oslobodili neka mjesta, odnosno prepustili neka mjesta, ali da nisu prepustili stvarnu moć", rekla je Snežana Jonica, bivša poslanica.
"Kada govorimo o tom pitanju odlučivanja na partijskim organima, ne samo u našoj partiji, nego to vidimo iz političkog života i na nivou drugih partija, očigledno da se to ipak tiče nekih naših pomalo i patrijarhalnih stavova da ženi nije mjesto u politici, već da je ženi mjesto u porodici. To treba mijenjati svakako", kazala je Zoja Bojanić Lalović, poslanica Demokratske partije socijalista (DPS).
"Bez obzira na javno zagovaranje rodne ravnopravnosti unutar njihovih statuta i programa, praktična primjena tih ideala ostaje razočaravajuće niska. Uočljiv nedostatak žena u organima na pozicijama gdje se donose odluke unutar partija stoji kao svjedočanstvo o ovom disparitetu", rekla je Marija Blagojević (UNDP).
Zdenka Popović je godinama poslanica Demokratske Crne Gore. U prošlom skupštinskom sazivu, kada je njenoj stranci pripalo mjesto šefa parlamenta, partijskih organi su se odlučili za lidera stranke Aleksu Bečića. U novom sazivu dobili su mjesto potpredsjednika – pa je tu poziciju zauzela žena, konkretno Popović.
"U glavama naših muških kolega mi smo i dalje jedna opterećujuća kvota od 30 posto. Tu prije svega mislim i na političke partije, a mislim i na zakonodavnu i izvršnu vlast", kazala je Popović.
Aktivne poltičarke, Popović i Bojanić Lalović, smatraju ipak da u njihovim partijama žene odlučuju, iako recimo nijedna žena nije bila uključena prvo u razgovore oko mandatara, a zatim u pregovore oko formiranja vlade.
"Sigurna sam ukoliko u svim pregovorima budu više uključene žene, da će pregovor biti uspješniji, a samim tim će svima biti bolje. Kao žene koje su pokazale i kroz istoriju da s uspjehom rješavaju sve izazove, mislim da će to biti i u ovim izazovnim političkim vremenima u našoj zemlji", kazala je Bojanić Lalović.
"Mislim da sam bila jedina žena koja je učestvovala u pregovorima kod formiranja vlade, jedne vlade i vjerujte mi da onog momenta kada sam predložila mojim kolegama da na čelu vlade bude žena, u roku od nekih 40 minuta su se dogovorili svi da rješenje bude muško", kazala je Popović.
Statistika ipak pokazuje da se nije mnogo toga promijenilo, čak se u nekim segmentima otišlo i korak nazad.
"Izborne liste sa posljednjih izbora su 'otrežnjujuće' djelovale na sve one koji ostvarena ženska prava uzimaju zdravo za gotovo, jer smo vidjeli da je dovoljna jedna generacija rodno nesenzibilisanih političara i političarki da vrati unazad višegodišnji rad", poručila je Blagojević.
Da se vratimo na žene u evropskoj politici. Ursula fon der Lajen vodi EU u trenucima kada se ona suočava sa najvećim izazovima: ekonomskom i migrantskom krizom, ratom u Ukrajini, porastom desničarskih struja u svim članicama. Kristalina Georgieva je došla na čelo MMF-a u trenutku kada globalni privredni rast opada, a dug dostiže istorijski visok nivo. Crna Goru recimo trenutno oćekuje dobijanje IBAR-a, i glavna u tom procesu je trenutno ministarka evropskih integracija Maida Gorčevic, koja sa svojim timom radi gro posla na tom porcesu. Ukoliko se sve završi kako treba, da li ce Gorčević biti ta koja ce se pohvaliti učinjenim?
"Uvjerena sam da, kao što i ovih dana, sve informacije vezano za IBAR, koje treba da animiraju javnost i da pojačaju povjerenje, plasira ka javnosti premijer, da će i tu vijest, ukoliko bude pozitivna, iznijeti gospodin Spajić (premijer Milojko Spajić). Za slučaj, da ne dobijemo IBAR, verujem da će se uloga onoga koja će obrazlagati zašto se to nije desilo negdje prepustiti gospođi Gorčević", rekla je Jonica.
Kad podvućemo crtu, na ravnopravnost, onu stvarnu, još ćemo čekati. Posljednje istraživanje UNDP-a pokazuje, da će ovom dinamikom političku ravnopravnost žene ostvariti tek 2.155. godine, dok će ekonomska ravnopravnost biti dosegnuta tek 2.277. godine. Dvije stotine godina više ili manje. Sitnica.
Bonus video:
