Nelegalna sječa i požari u vrelim ljetnjim mjesecima nisu jedino što prijeti našim šumama. Stabla su i na udaru parazita potkornjaka. Desetkovani četinari, sasušene smrče, iznemogle molike. Ovaj insekt napravio je evidentne štete, vidljive golim okom na produčju Nacionalnog parka (NP) Prokletije, kazala je u Bojama jutra na Televiziji Vijesti, Ivana Milović, stručna saradnica za faunu beskičmenjaka u Nacionalnim parkovima Crne Gore (NPCG).
"Potkornjak nije zarazna bolest, potkornjak je vrsta insekta koje se u šumarstvu klasifikuje kao štetočina. Znači, izaziva štetu, ne izaziva nikakve bolesti. Kad pogledamo same šume smrče, koje je u stvari zelene područje i kad se u takvom ambijentu pojavi nešto što žuti, to je upadljivo za oči. Što se navodi da je potkornjak prešao iz NP Prokletije u šume koje su pod Upravom za gazdovanje šumama i u ovim šumama, to niko ne može da potvrdi", kazala je Milović.
Potkornjaka u svijetu ima preko 6.000 vrsta od kojih nisu sve štetočine a pristuni su u svakoj šumi, i njenom fiziološkom stanju. Remećenje uslova dovodi do povećanja populacije, a sanitarna sječa koja se tradicionalno primjenjuje, može dovesti i do otvaranja novog prostora za ove insekte. U NP Prokletije, postavljen je i veliki broj feromonskih klopki.
"Za borbu protiv potkornjaka mi u stvari moramo da imamo taj multidisciplinarni pristup. Znači, mi ne možemo ići samo sa sanitarnom sječom ili samo sa postavljanjem feromonske klopke. Feromonske klopke prije svega napravljene su za monitoring potkornjaka, odnosno da broje potkornjake koje se nalaze u tom području. One još uvijek ne mogu da daju nikakve rezultate, s obzirom da period rojenja još nije počeo. Mi smo nedavno bili na terenu, nekoliko dana smo ostali na Prokletijama, išli smo u područnu jedinicu Babino polje, Treskavac, Treskavica, Trokuz, Ribljak, Bajrovića, Katu. Sve smo to obišli i potkornjaci su u hibernaciji", rekla je Milović.
Ranije postavljanje klopki nije bilo preporučljivo jer su u ovom periodu aktivni predatori koji se hrane potkornjacima.
",Akcioni plan podrazumijeva sve one aktivnosti koje će da se rade na smanjenje uticaja potkornjaka za šume smrče i sanacione mjere. Već u augustu, je direktor Javnog preduzeća za nacionalne parkove donio rješenje da se formira mješovita komisija koja su činili stvari predstavnici Javnog preduzeća za nacionalne parkove, Agencije za zaštitu životne sredine, Uprave za gazdovanje šumama i lovištima i Uprave za inspekcijske poslove. Ta komisija je izašla na teren u cilju sagledavanja zdravstvenog stanja šuma. Oni su na terenu zatekli sušenje smrče u različitim fazama, odnosno da li ima samo sušenja iglica, da li je sušenje grana ili su potpuno suva stabla. Inače, potpuno suva stabla nisu izvor zaraze, ta stabla su napuštena od potkornjaka. Takođe, oni su donijeli zaključak da najveći problem predstavljaju upravo klimatske promjene i ta komisija je donijela preporuke koje se odnose na sve ono što mi radimo. To je redovan monitoring, uspostavljanje šumskog reda, zatim saradnja sa Upravom za gazdovanje šumama i lovištima i podsticanje naučnih istraživanja", objašnjava Milović.
Preventivno su feromonske klopke postavljene i u drugim nacionalnim parkovima, odnosno u NP Biogradska gora i NP Durmitor.
Bonus video:
