Građanin Crne Gore prosječno unese 12 grama soli dnevno što je više od dva puta od preporučene doze. Gostujući u Bojama jutra TV Vijesti dr Zorica Đorđević iz Instituta za javno zdravlje istakla je da su to zabrinjavajući podaci.
"75% soli koju dnevno jedemo je iz skrivenih izvora, to je ono što smo unijeli u kuću, a da nismo pripremali. Dakle, suhomesnati proizvodi, pekarski proizvodi, sirevi, sve ono što je u kesicama, sve ono što je upakovano, žitarice za doručak, soda bikarbona, prašak za pecivo, onda pojačivači ukusa, sve što je kao vegeta i ti dodaci, onda supice iz kesica ili neki takvi dodaci koji koristimo da nam poboljšaju ukuse jela, ali i sosovi, soja sos ili bilo koji drugi sos koji je upakovan. Onda naročito konzervirane stvari, na primjer kiseli krastavci, bilo što od toga što je u teglama."
Previše soli se vezuje za visok krvni pristisak, kao i za druge bolesti srca i krvnih sudova, ali i sa gojaznošću, dijabetesom. Kod ljudi koji već pate od ovih bolesti pri unosu soli terapija slabije djeluje.
"Dva parčeta hljeba to su gram i po soli, jedan burek to ne može da bude ispod 5 grama soli, porcija ćevapa to je 4-5 grama soli, evo kad to skupljamo, to su značajne količine.
Mi smo najveći potrošači sira u Evropi. Sada smo htjeli da vidimo kakav nam je taj naš sir. Ima ga i koji nema veliku količinu, koji je, da kažemo, normalno slan, ali ih ima koji su jako slani, znači opseg nam je veliki. Zbog toga što i ovi koji prave sir možda ne razmišljaju o tome jer se doživljava so kao konzervancija. So će ga sačuvati, ali prosto moramo da razmišljamo da i u tome imamo neku mjeru." istakla je Đorđević.
Čitajući deklaracije treba voditi računa da je sve iznad gram i po na 100 grama proizvoda puno soli.
Bonus video:
