Danilović je kazao da bi valjalo da se naš region pomiri.
"Ako je neophodno da se pomirimo na grobovima, ajde da se pomirimo. Ajde za početak prihvatimo činjenicu da jedni drugima priznajemo grobove i da priznajemo zločin. Ne slažemo se kakva je kvalifikacija jednog zločina i nadam se da je to najveća razlika među nama. Znam da međunarodna zajednica koja je danas drugačija nego kada su psotavljali Ujedinjene ancije nezadovoljna time i da se insistira na nečemu drugom. Mnogi od njih nisu pozvani da nam drže pridiku, nisu nam pomogli da se pomirimo, pomogli su nam da se zavadimo davno kad sam bio mlad čovjek. Možda kod mene ima gorčine, ali imam dovojno snage, ne bih ni po čijim grobovima skakao, plesao i igrao, niti ih ponižavam niti prebrajam. Znam da su se činili veliki zločini nad bošnjačkim, srpskim, hrvatskim narodom, svi smo to radili jedni drugima. Nadam se da će pametniji od nas uspjeti da nađu mjeru u kojoj će se definitivno i do kraja jednom za vagda pomiriti", rekao je on.
Sekulović je rekao da je pred regionom velika šansa i veliki izazov.
"Ozbiljni ljudi govore da već ulazimo, ako nismo već odavno ušli u drugi hladni rat. Geopolitička situacija nije nimalo povoljna, globalno su izazovi ogromni, multipolarizam je činjenica. Na šta će sve ovo da izađe, vjerovatno u ovom trenutku niko ne zna, a sigurno je da može da se negativno odrazi na region. Imamo pozitivnu priliku i imamo potencijalno obnavljanje nečega što se dogodilo 90-ih. Ako smo 90-ih izabrali krivi put, hajde da sad izaberemo pravi put. A pravi put uvijek vodi kroz iskrenu saradnju, građenje mostova i prihvatanje da su u sopstvenom narodu postojali zločinici i da to treba osuditi", rekao je Sekulović.
Đuričković je poručio da bi uoutio molbu građanima da gledaju stvari sa činjenične strane, sa onoga što su relevantne adrese.
"To su međunarodne presude, stavovi i stavovi svih demokratskih, razvijenih zapadnih zemalja kojima su nam puna usta da svaki dan želimo da budemo kao oni i da na osnovu toga donose sud. A da sa druge strane pogledaju ko je taj savez, družina koja čini grupaciju koja negira genocid i u kakvom stanju su njihove države", rekao je Đuričković.
On je kazao da ne bi rekao da je međunarodni poredak nepravedan, zato što kako je dodao pravda uvijek stigne.
"Možda sa zakašnjenjem ali uvijek stigne, tako i u slučaju Srebrenice i sve presude koje jesu stigle kasno ali su stigle. Imamo sistem, možda nije idealan ali je najbolji koji imamo. To ne znači da zbog toga što nije efikasan koliko bi mi htjeli, treba da idemo u potpuno pogrešne stavove", rekao je Đuričković.
Na pitanje da li ima utisak da neke presude nisu nikad stigle, Đuričković je poručio da se nije istražilo.
"Ne postoji nijedan rat koji je do kraja istražio sve zločine, i do kraja presudio sve zločine. Ali imate ono što je ukupni narativ, ukupna presuda, što je iz svakog rata izašao neko ko je bio kriv i neko ko je bio pobjednik i ko nije bio kriv. I to je ono što je ključno i zbog manjih zločina, ne možemo da relativizujemo tu ključnu presudu, kazao je Đuričković.
Danilović je rekao da poricanje genocida nije poricanje zločina.
On je odbio da direktno odgovori na pitanje da li je za njega Radovan Karadžić ratni zločinac ili nije.
"Ukoliko su zločinci ovi drugi i on je", rekao je Danilović.
Kazao je da je Karadžić optužen za ratni zločin.
Danilović je poručio da bi izašao iz Vlade da je u njoj.
Đuričković je povodom amandmana Vlade Crne Gore na rezoluciju o Srebrenici rekao da je drugi amandman velika nebuloza i pokušaj politizacije procesa.
"Vijesti" su ranije ovog mjeseca objavile da u prvom amandmanu piše: "... Ponavljajući da je krivica za zločin genocida individualizovana, te se ne može pripisati bilo kojoj etničkoj, vjerskoj ili drugoj skupini ili zajednici u cjelini".
U drugom se navodi: "Potvrđujući nepovredivost opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini u svim njegovim odredbama".
"Vi dan sjećanja amandmanima pokušavate da stavite na teren, što je to utvrdio Dejtonski sporazum, da li je bio genocid, nije li bio genocid, da li je i koliko bilo žrtava, da li nije bilo žrtava. Ovaj režim sa ovim amandmanima, ova Vlada Crne Gore je stavljena u propagandnu mašineriju Aleksandra Vučića. Oni su trbuhozborci Aleksandra Vučića. Oni saopštavaju i pokreću inicijative koje idu u prilog režimu Aleksandra Vučića", rekao je Đuričković.
Na pitanje šta ima loše u prvom amandmanu, Đuričković je kazao da taj amandman kad pročitate nema ništa sporno, ali ne daje dodatnu vrijednost.
Rekao je da se amandmani ne tiču zadate teme i da je to "kao da ja gospodine Komneniću u Vašoj emisiji pričam o RTCG-u ili bilo drugoj televiziji, kako njima fali struja ili bilo šta drugo".
On je citirao premijera Milojkoa spajića koji je rekao na Premijerskom satu "mi smo predložili amandmane zato što imamo potrebu da umirimo dio javnosti".
"To je dio javnosti koji negira genocid. I vi umjesto da kao lider, premijer države da budete ti koji ćete da budete kolovođa ispravnih stavova", rekao je Đuričković.
On je rekao da su međunarodni partneri ovaj potez Crne Gore označili - ima jedan izraz u diplomatiji koji počinje riječ na "d" a druga riječ je "muv".
"Shvatićete na engleskom šta to znači", kazao je Đuričković.
Sekulović je rekao da se kod nas desila negativna selekcija i da smo je na djelu svakodnevno gledali uživo 90-ih godina.
"Kao društva na Balkanu nismo se od toga oporavili adekvatno, nismo izvukli pouke, nismo uspjeli da izgradimo prave mostove", rekao je Sekulović.
On je rekao da je rezolucija o Jasenovcu suvišna u ovom trenutku i da može da proizvede političke posljedice po odnose sa Hrvatskom, a možda i na evropske integracije.
Kazao je da ne zna kako će tekst izgledati, ali ako se odluči da se usvoji, dobro bi bilo da se izrada teksta koordiniše sa Hrvatskom.
Đuričković je o rezoluciji u Jasenovcu rekao da je to pokušaj političkog profitiranja na velikom, tragičnom istorijskom činu.
"To pokazuje svu beskrupuloznost ljudi na vlasti, da su oni spremni zarad nekog političkog profita koji će doći u junu, julu ili avgustu 2024. godine, da jednu takvu temu izvuku iz arhiva i plasiraju u javno mnjenje Crne Gore. I to rede upravo u trenutku kada je rezolucija o Srebrenici aktuelna tema. To nije slučajno", rekao je Đuričković.
Poručio je da u Crnoj Gori ne možete na ulici naći čovjeka koji negira dešavanja u Jasenovcu.
"Međutim, dešavanja u Srebrenici, možete naći i na ulici i večeras u studiju i u političkom životu", rekao je Đuričković.
Danilovć je rekao da je rezolucija o Jasenovcu nipodaštavanje velikog zločina koji nikad nije proglašen za genocid, koji se desio u Jasenovcu.
"Ne mislim da treba praviti trampu Srebrenica za Jasenoac, to su nespojive stvari i po broju ubijenih i po tome da su u Jasenovcu ostali žene, djeca i muškarci, da još nismo prebrojali, ne znamo je li 500, 600, 700, 800 hiljada i ne možemo to ravniti sa Srebrenicom, koliko god nas boljele rane Srebrenice. Ja i Ujedinjena Crna Gora ne podržavamo tu vrstu političke transakcije i to ćemo reći javno kad dođe vrijeme u parlamentu", kazao je Danilović.
NE PROPUSTITE
Urednik emisije Petar Komnenić je pročitao izjavu pokojnog mitropolita crnogorsko-primirskog Amfilohija, u kojoj je on kazao da je 1995. godine nudio utočište u Crnoj Gori bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću.
Danilović je rekao da bi Karadžiću i on nudio utočište 1995. godine.
"Je li bio tada optužen ili osuđen za ratni zločin?", poručio je Danilović.
On je kazao da se danas podigne Krsto Zrnov ispod zemlje, mnogi bi mu u Crnoj Gori ponudili utočište iako je osuđen za ratni zločin.
Na doživotni zatvor su za genocid u Srebrenici i druge ratne zločine u BiH osuđeni, pored ostalih, i glavni komandant Vojske Republike Srpske Ratko Mladić te ratni predsjednik tog entiteta u Bosni i Hercegovini (BiH) Radovan Karadžić.
Danilovć je rekao da je međunarodni tribunal učinio da na drugim stranama bude osuđen neko ko je komandovao Hrvatskim vijećem odbrane ili Naser Orić "a ne da se ceri svima nama kao pobjednik ove cijele priče, svakom čovjeku koji je manje upućen, iz mog roda bilo bi lakše da kaže , svi smo radili ono što ne treba ljudi da rade".
"Kad imate da je nacionalni heroj Ante Gotovina, onda morate očekivati reakciju kolektivne svijesti drugog naroda, da kaže bez obzira što ste ih osudili, i onaj moj je nacionalni heroj", kazao je on.
Danilović je kazao da hoće da kaže Bošnjacima, da ovo što se radi sa žrtvama velikog zločina u Srebrenici, isto bi im rekao i predsjednik Hrvatske Zoran Milanović.
"A on nije četnik kao ja i nemaju pravo da ga za to optuže. Istu stvar govori. Govori o tome polako, sa proglašavanjem lokalnih genocida, zbog toga što i mi imamo Jasenovac. Je li moguće da naša kultura sjećanja ide samo u onom pravcu i da ne razumije jedan običan čovjek danas, Bošnjak, kako me razumio kolega poslanik Džavid Šabović 2011. godine. Rekao mi je, bez obzira što nisam govorio o genocidu nego o velikoj sramoti, masakru, ja ako opravdam Srebrenicu opravdao sam Zidani most, dvije najsličnije stvari jer se dešavaju na kraju rata", kazao je on.
Đuričković je rekao da se Milo Đukanović 1995. godine odrekao Slobodana Miloševića, a Danilović je poručio da to nije tačno.
Đuričković je rekao da su Ruanda i Njemačka punopravne članice Ujedinjenih nacija i da niko ne može da im osporava prava da pokreću rezolucije.
"Činjenica da raspravljamo da li neko ima ili nema pravo da pokrene rezoluciju i da li je genocid bio ili nije opravdava i Ruandu, Sjevernu Koreju, Iran, Njemačku, Ameriku da pokrenu inicijativu pred Ujedinjenim nacijama. Rezolucija ako je pročitate, ne osuđuje jedan narod i ima posebne odredbe koje se tiču edukacije budućih naraštaja o onome što se desilo u Srebrenici", kazao je on.
Danilović je rekao da Ruanda danas i u posljednjih 30 godina ima vladu koja nikad na izborima nije osvojila manje od 75 odsto, te da je posljednji predsjednik Ruande četiri puta uzastopno predsjednik.
"Na posljednjim izborima 2018. godine aktuelni predsjednik Ruande je osvojio 98 odsto glasova. Sigurno je da Ruanda ne može držati pridiku nijednoj evropskoj zemlji", kazao je Danilović.
On je kazao da se stidi ljudi koji zaboravljaju da nije jedini zločin na prostoru bivše Jugoslavije kojeg se treba sjećati učinjen prije 29 godina u Srebrenici.
Rekao je da se stidi onih koji ne pominju druge zločine.
On je kazao i da Ruanda nije demokratska država.
Rekao je i da je pridika zati što Njemačka nije pokrenula u Generalnoj skupštini UN osudu zločina u Palestini.
On je rekao da ono što on govori govore i direktor instituta "Simon Vizental" Efraim Zurof i Noam Čomski.
"Mislim da Srebrenica nije genocid. Priznajem da se desio veliki zločin, jedan od najvećih u Bosni i Hercegovini (BiH)", kazao je Danilović.
Danilović je saopštio da Predlog rezolucije o Srebrenici doživljava kao stvar kojom treba zakriti sramno stradanje uz ćutanje međunarodne zajednice palestinskog naroda u Gazi.
"Zaista mi nije jasno kako neko želi da pomiri region skoro 30 godina nakon velikog zločina u Srebrenici, proglašavajući međunarodni dan na kako oni kažu genicid u Srebrenici, zaboravljajući one koji su se desili naporedo sa njom, na Balkanu i u svijetu, pa su se čak odvažili da jedan od kosponzora i ključnih predlagača bude Ruanda", rekao je Danilović.
Sekulović je rekao da mometum predlaganja rezolucije o Srebrenici nije iznenađenje iz razloga što se i ranije pokušalo sa sličnom inicijativom preko Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija (UN) a tada se naišlo na vero Rusije.
"Region se nije suočio sam sa sobom, prisustvujemo u svim društvima, da se slave i dižu na pijedestal ratni zločinci", kazao je Sekulović.
Đuričković je rekao da su centri koji politiku baziraju na negiranju genocida u Srebrenici pojačali svoj tempo.
"Potreva je svijeta bila da pokrene ovu rezoluciju i da budućim generacijama udari temelj i činjenično stanje onog što se desilo", rekao je Đuričković.
On je podsjetio da je predsjednik bosansko-hercegovačkog entiteta Republika Srpska Milorad Dodik prije desetak godina tvrdio da se u Srebrenici desio genocid.
"Kad su to njegovi šefovi, nalogodavci i interes naložio da promijeni svoju retoriku i geopolitička situacija, on je naravno promijenio ploču", poručio je Đuričković.
Zašto svaki pokušaj suočavanja sa prošlošću i dalje para crnogorsko društvo?
Da li je UN rezolucija o genocidu u Srebrenici pokušaj osude jednog naroda ili obračun sa promoterima ratnih zločinaca i zalog za budućnost?
Šta je cilj najavljenih amandmana i koji se motivi kriju iza najave Rezolucije o Jasenovcu?
Bonus video:
