Vujović je rekao da se otvara Pandorina kutija.
"Večeras smo čuli da Pokret Evropa sad hoće da krene u te izmjene Ustava", kazao je Vujović.
Rekao je da premijer Milojko Spajić otvara ovo pitanje sa velikim potencijalom da izazove političku i socijalnu nestabilnost.
Marić je rekao da je jedno od rješenja da svi mogu da imaju državljanstava koliko god hoće, ali da može da glasa samo onaj ko ima samo crnogorsko državljanstvo.
"To bi bilo rigidno i ja bih to podržao kad bih samo razmišljao emocijama. Moramo da razmišljamo u kategorijama budućnosti, konteksta da ćemo sjutra biti država Evropske unije, da moramo liberalizaciju mnogih segmenata javnih politika uraditi. Pozivam da to uradimo uz ozbiljnu proceduru, analize, projekcije, da se ne trči, da to pitanje ne služi za unaprjeđenje, aneks koalicionog sporazuma", rekao je Marić.
Poručio je da je crnogorsko državljanstvo osjetljivo pitanje i da nosi mnoge rizike.
Dragović je rekao da ideja liberalnog državljanstva koju ju je iznio premijer Milojko Spajić, a PES podržava, nije rezultat ucjene, pritiska ili političkog dogovora iza kulisa radi očuvanja vlasti.
"To je permanentno ideja PES iznijeta tokom predizborne kampanje. Crnogorski nacionalni interesi su apsolutnog karaktera. Nećemo ulaziti u promjenu zakonskih propisa, Ustava ili bilo kakav dogovor sa bilo kojom državom koji bi ugrozio crnogorske nacionalne interese", rekao je Dragović.
Vukićević je poručila da im je cilj da se otvori dijalog a ne nametanje, te da se postigne što širi konsenzus.
Rekla je da im je cilj bio da se inicira sporazum sa Srbijom, odnosno pokrenu razgovori.
"Nama je prioritet da se zaštiti Crna Gora, da imamo jasno definisano pitanje prebivališta i da postoji saradnja i sa strane Srbije i sa strane Crne Gore", rekla je Vukićević.
Vukićević je rekla da nije saglasna da se bilateralnim sporazumima može mijenjati Ustav.
Marić je rekao da se bilateralnim sporazumom ne može mijenjati Ustav.
Dragović je rekao da je liberalizacija crnogorskog državljanstva ideja Pokreta Evropa sad (PES).
On je kazao i da se bilateralnim sporazumom može mijenjati Ustav, te da se tako rezidencijalni uslov za sticanje biračkog prava od dvije godine, koji je trenutno propisan Ustavom može preinačiti u deset.
Vujović mu je poručio da se Ustav ne može mijenjati bilateralnim sporazumom.
Dragović je poročitao odredbu Ustava koja kaže "potvrđeni i objavljeni međunarodni ugovori i opšteprihvaćena pravila međunarodnog prava sastavni su dio unutrašnjeg pravnog poretka..."
Vujović mu je rekao da je to tako ako je u skaldu sa Ustavom.
Dragović je rekao da se sa ugovorom o pristupanju NATO paktu desilo da je obaveza države da ne pristupa ugovorima koji su u suprotnosti sa tim sporazumom.
"To je po meni neustavno, ali taj ugovor kao međunarodni ugovor ima supremaciju nad Ustavom i dio je pravnog poretka. Na isti način bi dio pravnog poretka bio i bilateralni sporazum o dvojnom državljanstvu koji bi definisao drugačije rokove za dobijanje biračkog prava. Međutim, sa tim se ja ne slažem, da je to dobar put", kazao je Dragović.
Članom 45 Ustava propisano je da pravo da bira i da bude biran ima državljanin Crne Gore koji je navršio 18 godina života i ima najmanje dvije godine prebivališta u Crnoj Gori.
Premijer Milojko Spajić je 21. juna na konferenciji za medije saopštio da će građani koji dobiju crnogorsko državljanstvo kroz izmjene istoimenog zakona, morati da provedu više od šest mjeseci svake godine u državi i da tek nakon deset godina dobiju pravo glasa.
Međutim, tri sata kasnije, nakon burnih reakcija dijela javnosti, oglasio se Spajićev kabinet, “pojašnjenjem” da će se u izmjene Zakona o crnogorskom državljanstvu ići tek nakon što se obezbijede svi zaštitni zakonski mehanizmi, te da su preduslov za takva rješenja ustavne promjene.
U emisiji je emitovan prlog TV Vijesti.
Od početka primjene Zakona o crnogorskom državljanstvu odnosno od 5. maja 2008. godine do danas, ukupno je usvojeno 30.409 zahtjeva za prijem u crnogorsko državljanstvo, saopšteno je Televiziji Vijesti iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP).
Preko polovine pasoša, odnosno 15.199, dodijeljeno je po članu 11 Zakona, na osnovu spajanja porodice, a kojim se licima koje su u braku sa crnogorskim državljaninom najmanje tri godine i zakonito i neprekidno borave u Crnoj Gori najmanje pet godina prije podnošenja zahtjeva - može dati crnogorsko državljanstvo.
U ovom periodu razne Vlade dodijelile su i preko dvije i po hiljade počasnih državljanstava. Istovremeno, tokom 16 godina znatan broj građana odrekao se crnogorskog državljanstva.
Vujović je rekao da Srbija daje podatke kad im politički odgovara.
On je kazao i da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić zainteresovan za ozborne procese u Crnoj Gori.
"Imali ste pregovore o bilateralnom sporazumu, odmah poslije referenduma je Ministarstvo unutrašnjih poslova i Vlada Crne Gore ušla u tu vrstu pregovora sa Srbijim. Znate na kojoj tački su ti pregovor stali? Na tački da je crnogorska strana tada tražila da Srbija dostavi podatke o 36.000 dodijeljenih dvojnih državljanstava koja su oni u godinu i po dana dali crnogorskim državljanima potpuno nelegalno, suprotno Ustavu", rekao je Vujović.
On je kazao da po nekim procjenama ima oko 100.000 nelegalnih dvojnih državljana u Crnoj Gori, koji imaju duplo pravo glasa.
Dragović je rekao da ne smatra da iko ima ideju da prikriveno čeka i da za deset godina od Crne Gore napravi dio Srbije, Bosne ili bilo koje druge države.
"U Crnoj Gori danas imate na hiljade Rusa, Ukrajinaca, Turaka koji imaju crnogorsko državljanstvo i veća prava od mnogii građana Crne Gore. Zašto ta jednaka prava ne bi imali i neki ljudi koji su i rođeni u Crno Gori, neki sada žive ovdje, a nemaju državljanstvo, neki su u Srbiji. Nikome nije cilj da pravi izborni inženjering, da povećava broj birača i mijenja biračku strukturu", rekla je Vukićević.
Ona je kazala da je najžešći protivnik da o nama odlučuju ljudi koji žive negdje drugo.
"Mi smo 30 godina to imali na sceni pa se mnogi od ovih koji su sada glasni nisu oglašavali nego im je to stanje apsolutno odgovaralo. Niko ne želi da bilo ko ko živi van teritorije Crne Gore odlučuje o građanima Crne Gore", rekla je Vukićević.
Vujović je rekao da se radi o isforsiranoj i nametnutoj temi.
On je kazao da Crna Gora mora da štiti svoj koncept državljanstva, u suprotnom imaćemo veoma ozbiljnih problema na političkoj i drutvenoj sceni.
Marić je pitao - "zna li neko koja je to ciljna grupa i koliko ljudi bi bilo obuhvaćeno eventualnom liberalizacijom crnogorskog državljanstva?"
Dragović je rekao da zna i kazao da je pitanje liberalizacije državljanstva koje je iznio premijer Milojko Spajić na nivou ideje koja zaslužuje široki društveni konsenzus i razgovor političkih činilaca.
Poručio je da ne pričaju o nacrtu zakona ili predlogu Vlade i resornog ministarstva.
"Jedan od konstitutivnih elemenata prava na državljanstvo je pozicioniranje nacionalne, identitetske komponente kroz status državljanstva. Pristup identitetskoj komponenti kod nas i njih nije isti. Identitetska komponenta po našem shvatanju nije ograničenje niti izborni inženjering na način kako ga tumači gospodin Vujović, odnosno striktno čuvanje trenutnog biračkog tijela niti izborni inžinjering u pravcu nekontrolisanog povećanja broja birača", rekao je Dragović.
Vukićević je rekla da je njihov motiv ispravljanje nepravde prema ljudima koji nemaju jednaka prava kao mnogi drugi.
"U Crnoj Gori živi na hiljade ljudi koji nemaju državljanstvo. To jeste socio-ekonomsko pitanje kolega Vujoviću. Meni je danas telefon pun podataka koliko me tih porodica samo iz Bara kontaktiralo, čija su djeca rođena ovdje. Imam primjer djevojke koja do 16. godine nije imala nijedno državljanstvo, ni državljanstvo po porijeklu roditelja ni po rođenju. Ovo je pitanje koje se tiče prvo njih", rekla je Vukćević.
Premijer Milojko Spajić je 21. juna na konferenciji za medije saopštio da će građani koji dobiju crnogorsko državljanstvo kroz izmjene istoimenog zakona, morati da provedu više od šest mjeseci svake godine u državi i da tek nakon deset godina dobiju pravo glasa.
Međutim, tri sata kasnije, nakon burnih reakcija dijela javnosti, oglasio se Spajićev kabinet, “pojašnjenjem” da će se u izmjene Zakona o crnogorskom državljanstvu ići tek nakon što se obezbijede svi zaštitni zakonski mehanizmi, te da su preduslov za takva rješenja ustavne promjene.
NE PROPUSTITE
Bonus video:
