Mjesečni troškovi građanima svakodnevno zadaju glavobolju, a trgovina u marketima ponajviše. Dok se pojedini žale na rast cijena, drugi smatraju da one u posljednje vrijeme stagniraju.
Padu cijena možemo se nadati, ali tek u septembru kada će Vlada po najavama premijera Milojka Spajića ponovo ograničiti marže trgovcima. A kada je u pitanju odnos plata i cijena, Spajić tvrdi da je u junu bila najniža stopa inflacije od oktobra 2021. godine.
Sa druge strane, predsjednik države Jakov Milatović kaže da je u prvoj polovini godine inflacija kod nas bila dva puta veća nego u Eurozoni. Ekonomski analitičar ove izjave vidi kao igru brojkama.
"Ne može da inflacija bude kod nas manja inflacija, ako su cijene znanto veće nego u nekim zemljama EU. To je njihova politička borba, u pravu je po mom mišljenju predsjednik države", kaže analitičar Oleg Filipović.
Krajem maja istekla je i akcija ograničavanja marži, koja se odnosila na 500 artikala. Tom privremenom mjerom sada su obuhvaćeni samo brašno, ulje, so i šećer.
"Kad idemo u prodavnicu naš neki subjektivni osjećaj je da cijene drastično rastu, jer više za 50 eura ne možete kupiti kesu namirnica. Primijetimo kod nekih roba da vidimo da su cijene značajno povećane u odnosu na godinu ili dvije", kaže novinar ekonomske rubrike u ND Vijesti Goran Kapor.
Podaci Monstata pokazuju da su potrošačke cijene u prvih šest mjeseci ove godine više za 4,8 odsto u odnosu na isti period 2023. Prosječna plata u ovom periodu je porasla za nepunih 50 eura. O padu inflacije ne možemo govoriti konstatuje Kapor, a objašnjava i zbog čega.
"Sada godišnje stope rasta inflacije nešto malo manje nego što su bile ranije, ali to ne znaci da je doslo do pada inflacije nego da cijene rastu malo manjim stopama nego što su rasle prije godinu dvije ranije. Ukupan zbir inflacije govori da je u protekle dvije i po godine cijena hrane porasla za 40 odsto", objašnjava Kapor.
Priča da su plate rasle više od inflacije i da je standard poboljšan je neutemeljena smatra poslanik SD-a, Boris Mugoša.
Iz Pokreta Evropa sad, Boris Pejović tvrdi da opozicija osporava program Evropa sad 2 jer nema ni program, ni rezultate. I dok prepucavanja na političkoj sceni svakodnevno traju, dugotrajno rješenje za pitanje cjenovno politike se ne nazire.
Veća konkurencija na tržištu takođe bi zaključuje Kapor mogla uticati na smanjenje cijena.
Bonus video:
